Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, upozorivši na složenu političku i sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i naglasivši važnost kontinuirane pažnje međunarodne zajednice radi očuvanja mira, stabilnosti i Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Na početku obraćanja pozdravio je predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti UN-a, ambasadore država članica, druge prisutne diplomate, kao i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta. Istakao je da Izvještaj visokog predstavnika potvrđuje kako je situacija u BiH i dalje kompleksna i izazovna, te da međunarodna zajednica mora nastaviti aktivno djelovati u zaštiti mira i ustavnog poretka države.
Evropski i NATO put Bosne i Hercegovine
Govoreći o evropskom i evroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, Bećirović je podsjetio da je Evropsko vijeće u decembru 2022. godine dodijelilo BiH kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, dok je u martu 2024. donesena odluka o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
„Usvojili smo i dostavili šest programa reformi BiH u sjedište NATO-a u Briselu, a u toku su pripreme za usvajanje ovog dokumenta za 2026. godinu“, rekao je Bećirović, dodajući da je Bosna i Hercegovina ispunila uslove za dobijanje poziva za članstvo u NATO-u.
Istakao je da bi rezultati države bili još bolji da nije bilo „stalnih opstrukcija i blokada iz entiteta Republika Srpska“.
Podsjećanje na rat i presude međunarodnih sudova
U obraćanju je podsjetio i na historijske činjenice koje su, kako je naveo, važne za razumijevanje aktuelne situacije u BiH.
„Republika Bosna i Hercegovina, članica UN-a, bila je žrtva brutalne agresije od 1992. do 1995. godine“, rekao je Bećirović.
Dodao je da su protiv Republike BiH vođeni udruženi zločinački poduhvati, te da je nad Bošnjacima počinjen genocid, „jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“.
„Ignoriranje ovih činjenica, utvrđenih i presudama sudova UN-a, ne pomaže nikome. Naprotiv, njihovo zanemarivanje može dovesti do pogrešne dijagnoze stanja, a nakon toga i do eventualno novih pogrešnih koraka“, upozorio je.
„Antidejtonska politika dovela BiH na rub sukoba“
Govoreći o političkoj situaciji tokom prošle godine, Bećirović je ocijenio da je iza Bosne i Hercegovine „veoma teška 2025. godina“.
„Antidejtonska politika rukovodstva entiteta Republika Srpska dovela je Bosnu i Hercegovinu na rub oružanog sukoba“, poručio je.
Naglasio je da je najgori scenario izbjegnut zahvaljujući institucionalnom djelovanju i aktivnostima na pravnom i vanjskopolitičkom planu, ali je upozorio da bi ugrožavanje pozicije Ustavnog suda BiH, državnih pravosudnih institucija i visokog predstavnika moglo imati „nesagledive posljedice za mir i stabilnost“.
Uloga visokog predstavnika i zaštita Dejtonskog sporazuma
Posebno je govorio o ulozi visokog predstavnika, navodeći da je ta institucija definisana Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Dejtonski mirovni sporazum nije jelovnik, da birate šta želite, a šta ne želite. To je međunarodni sporazum koji se mora cjelovito poštovati“, rekao je Bećirović.
Dodao je da buduće imenovanje visokog predstavnika treba biti provedeno tako da Vijeće za implementaciju mira izabere novog visokog predstavnika, bez ugrožavanja njegovih nadležnosti i mandata.
„O zatvaranju OHR-a može se govoriti tek nakon što bude ispunjen 5+2 program“, naveo je.
Bećirović je poručio da „problem Bosne i Hercegovine nije visoki predstavnik, već antidejtonska politika koja otvoreno zagovara rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bosne i Hercegovine“.
„Budimo potpuno jasni i direktni: Dejtonski mirovni sporazum ruši rukovodstvo entiteta Republika Srpska, a ne visoki predstavnik“, istakao je.
Poruke Srbiji i Hrvatskoj
U nastavku obraćanja rekao je da Srbija i Hrvatska nemaju pravo da se miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
„One nisu garanti, već potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma“, rekao je Bećirović, dodajući da su obje države preuzele međunarodnu obavezu poštovanja nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je i na stavove članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, koje su povodom 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma naglasile da BiH nije nastala 1995. godine, već je nastavila svoje pravno postojanje, te da suverenitet pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini.
Optužbe za secesionizam i „genocidnu propagandu“
Govoreći o rukovodstvu Republike Srpske, Bećirović je kazao da čelnici tog entiteta nastavljaju ugrožavati Dejtonski sporazum.
„Oni javno zagovaraju unilateralno destruiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uništenje države Bosne i Hercegovine i druga kršenja međunarodnog i nacionalnog prava“, rekao je.
Posebno je kritikovao sklapanje ugovora između vlasti Republike Srpske i jedne lobističke kuće.
„Skandalozno je da su čelnici entiteta Republika Srpska sklopili ugovor s jednom lobističkom kućom, s ciljem rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma“, naveo je.
Prema njegovim riječima, među ciljevima tog ugovora su promjena vanjske politike SAD-a prema BiH, redefiniranje statusa Republike Srpske, osiguranje međunarodne podrške za secesiju i osporavanje osnovnih dijelova Dejtonskog sporazuma.
Bećirović je upozorio i na, kako je naveo, „genocidnu propagandu“.
„Navedeni izvještaj, osim neistina, sadrži i elemente propagande kakvoj smo svjedočili uoči izvršenja genocida nad Bošnjacima“, rekao je.
Dodao je da političari koji slave presuđene ratne zločince pokušavaju „od žrtve opet napraviti metu za novi genocid“.
„Etničke podjele su direktna prijetnja miru“
Govoreći o etničkim podjelama, upozorio je da destruktivne političke snage pokušavaju kreirati nove podjele, uključujući ideje o stvaranju takozvanog trećeg entiteta.
„Zagovaranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini nije politika, to je direktna prijetnja miru“, poručio je.
Podsjetio je i na nedavni skup u Zagrebu na kojem su, kako je naveo, „ponovo crtane karte etničkih podjela u Bosni i Hercegovini“.
„Historija nas uči da kad god su u Beogradu i Zagrebu crtane karte o podjeli Bosne i Hercegovine, stradali su građani i narodi moje države“, rekao je Bećirović.
Ocijenio je da je priča o navodnom unitarizmu u BiH politička manipulacija.
„Govoriti o opasnosti od unitarizma i centralizma u duboko decentraliziranoj Bosni i Hercegovini je potpuno besmisleno“, kazao je.
Prema njegovim riječima, cilj takvih narativa je skretanje pažnje sa stvarnih problema države, produbljivanje etnonacionalističkih podjela i sabotiranje evropskih i evroatlantskih integracija.
Vizija Bosne i Hercegovine i ključni prioriteti
Na kraju obraćanja predstavio je i svoju viziju Bosne i Hercegovine.
„Moja vizija Bosne i Hercegovine je stabilna, sigurna, obrazovana i digitalno razvijena evropska država – društvo zajedničkih vrijednosti, održivog razvoja i snažnih institucija“, rekao je.
Naveo je i nekoliko ključnih prioriteta za budućnost države, među kojima su zaštita državne imovine, implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava, jačanje državnih institucija, produženje mandata EUFOR/Althea misije i ubrzavanje puta BiH ka NATO-u i Evropskoj uniji.
Posebno je upozorio na pokušaje gašenja Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine.
„Važno je spriječiti pokušaje iz entiteta Republika Srpska da ugase Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine, kao nezavisni emiter na nivou države“, poručio je.
Zahvala prijateljima Bosne i Hercegovine
Na kraju se zahvalio državama članicama UN-a koje su pomagale Bosni i Hercegovini.
„Mi nismo zaboravili pomoć koju smo dobili od mnogih država članica UN-a. Bosna i Hercegovina to cijeni i ne zaboravlja“, rekao je Bećirović, zaključivši porukom:
„Čuvajmo zajedno mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji.“
