Grad Bihać postao je lider u Bosni i Hercegovini u razvoju lokalnih odgovora na krizne situacije uspostavivši prvi lokalno finansirani model kriznih novčanih davanja u okviru sistema socijalne zaštite. Odlukom Gradskog vijeća, ovaj model je institucionaliziran kroz budžetski kod koji omogućava brzo reagovanje i direktnu pomoć najugroženijima bez dugotrajnih procedura.
Kako ističu iz Centra za socijalni rad Bihać, koji je ključna institucija u implementaciji ove inicijative, riječ je o revolucionarnom pristupu koji omogućava pravovremenu pomoć građanima pogođenim prirodnim nesrećama i sličnim krizama.
Zbogom komplikovanim procedurama
Direktor Centra Senad Tutić naglašava kako su dosadašnje procedure često bile spore i neučinkovite, te da je upravo iz tih iskustava proizašla potreba za uvođenjem novog sistema hitne pomoći.
“U prošlosti smo imali situacije u kojima sredstva jesu postojala, ali ih zbog komplikovanih procedura nismo mogli brzo staviti na raspolaganje. Sada to mijenjamo – imamo pravno utemeljen i operativno spreman mehanizam da reagujemo odmah”, rekao je Tutić.
Model je razvijen uz tehničku podršku UNICEF-a i dodatno ojačan kroz UN program za smanjenje rizika od katastrofa, koji finansira Vlada Švicarske. Pored Centra za socijalni rad, ključni partner u sistemu je i Služba civilne zaštite Grada Bihaća, što osigurava multidisciplinaran pristup kriznim situacijama.
Ko ima pravo na pomoć?
Prema usvojenim pravilnicima, pravo na kriznu pomoć ostvaruju ranjive kategorije stanovništva – porodice sa djecom, osobe s invaliditetom, višečlana domaćinstva i drugi korisnici koji se već nalaze u sistemu socijalne zaštite. Posebno je značajno što se pomoć može pružiti i bez formalnog proglašenja stanja prirodne nesreće, što ubrzava reakciju sistema.
Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić naglašava da je riječ o potpuno novom pristupu koji odražava stvarne potrebe građana.
“Kroz ovaj model skidamo slojeve birokratije i dajemo konkretan odgovor ljudima kada im je pomoć najpotrebnija – odmah. Ne možemo više čekati mjesece, pa čak i godine, da im sistem odgovori. Ova sredstva su stabilna, planirana i svake godine će se akumulirati kako bi bila dostupna u vanrednim situacijama”, poručio je Sedić.
Gradska vijećnica Irma Arifagić, koja je aktivno podržala ovu inicijativu, ističe kako je donošenjem odluke i pravilnika napravljen iskorak ka humanijem i efikasnijem sistemu zaštite ljudskih prava u kriznim okolnostima.
“Osigurali smo da se pomoć ne mjeri isključivo veličinom katastrofe niti formalnim proglašenjima. Građani sada znaju da nisu sami i da Grad ima mehanizam da im odmah pomogne. Nadam se da će i drugi gradovi slijediti primjer Bihaća”, rekla je Arifagić.
Nerminu izgorjela štala, Raziji poplava uništila plastenik
Primjeri iz prakse već pokazuju koliko ovakav sistem znači ljudima. Nermin Mujadžić iz Mujadžića, kojem je prije nekoliko godina izgorjela štala, zahvaljujući Centru za socijalni rad dobio je brzu pomoć kojom je sanirao štetu.
“Da nije bilo te pomoći, ostalo bi sve spaljeno. Imam sina s autizmom koji je vezan za životinje – one su mu terapija i život. Pomoć je stigla kad je bilo najpotrebnije i zbog toga sam ponovo stekao povjerenje u institucije”, kaže Mujadžić.
Sličnu priču imaju i Razija i Fadil Dedić iz Ćukova, kojima su poplave uništile plastenike i usjeve, dok je Fadil bio u bolnici na liječenju.
“Sve nam je voda odnijela, ali Grad je reagovao. Priznajem, nisam očekivala, ali pomoć je stigla i to nam je puno značilo. Mi nismo navikli tražiti ništa, ali kad vam priroda sve uzme, drugačije ne ide”, priča Razija Dedić.
Ovaj pionirski pristup mogao bi poslužiti kao uzor za druge lokalne zajednice širom BiH.
