Prosječno vrijeme koje je trebalo da se skenira glasački listić na biračkim mjestima u BiH gdje su bile primijenjene nove tehnologije bilo je 45 sekundi, a rezultati glasanja dostavljeni su CIK BiH za minut i po.
Kazao je ovo Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije “Pod lupom”, koji za “Nezavisne novine” ocjenjuje da je proces glasanja na biračkim mjestima koja su imala skenere, elektronsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova bio neuporedivo bolji nego na biračkim mjestima sa tradicionalnim glasanjem.
Nove tehnologije primijenjene su na 448 biračkih mjesta, što je 8,5 odsto ukupnog broja u državi, a prema riječima Jovanovića, ovaj eksperiment je bio uspješan.
“Na 97,9 odsto biračkih mjesta gdje su implementirane nove tehnologije nismo imali nikakvih izazova. Četrdeset pet sekundi je bilo prosječno vrijeme koje je trebalo da se skeniraju oba glasačka listića. Mislim da tih 45 sekundi vrijedi demokratije u BiH. Elektronski transfer rezultata sa nivoa biračkog mjesta prema CIK BiH putem skenera za oba nivoa vlasti trajao je 92,6 sekundi, sa preferencijalnim glasovima. To je jako važno jer znamo da i sada, mjesec i više dana od izbora, imamo biračka mjesta gdje se ponovo broje glasovi zbog određenih nepravilnosti”, poručuje Jovanović.
Što se tiče elektronske identifikacije birača, naglašava da na 96,6 odsto biračkih mjesta nije bilo problema u identifikaciji glasača.
“U 311 slučajeva, od 322 koliko je prosječan broj birača koji je izašao da glasa po biračkom mjestu u BiH, nismo imali nikakve probleme u identifikaciji. Na preostalim mjestima su se dešavali određeni izazovi, u smislu da mašine za otisak prsta nisu mogle skenirati otiske birača, koji su onda glasali samo kroz identifikaciju putem obrade ličnih dokumenata”, pojasnio je Jovanović za “Nezavisne novine”. Dalje navodi da je izborni dan u većini mjesta protekao u skladu sa izbornim pravilima, da su pojedini procesi bili bolji nego na prethodnim izborima (otvaranje i zatvaranje biračkih mjesta, pakovanje izbornog materijala…), ali da i dalje imamo tradicionalne izborne nepravilnosti koje se ponavljaju iz izbornog ciklusa u ciklus.
“Proces glasanja i brojanje glasova su dva ubjedljivo najkritičnija, a najvažnija indikatora koji su i dalje kompromitovani i na ovim izborima smo imali isti, čak ili povećan broj nepravilnosti koje se dešavaju za ta dva procesa”, poručuje Jovanović.
Ali, oba problema, tvrdi, bila su manja tamo gdje smo imali nove tehnologije.
“Jedina dva indikatora koja ne idu u prilog novim tehnologijama, odnosno koja statistički nisu dobra jesu zatvaranje biračkih mjesta, jer su ona u prosjeku kasnije otvarana i zatvarana, vjerovatno zbog postavljanja i testiranja novih tehnologija. Drugo, što je puno ozbiljnije, je tajnost glasanja. Recimo, na biračkim mjestima gdje nije bilo tehnologija tajnost glasanja je bila ugrožena na 4,7 odsto, dok je kod novih tehnologija to bilo 6,7 odsto od posmatranih biračkih mjesta”, naglašava Jovanović.
Na pitanje kako ovo preduprijediti, on ističe da je problem taj što su glasački listići u BiH ogromni i imaju više stranica, te da bi se moralo djelovati u skladu s tim.
“Problem je bio što ta zaštitna folija koja se koristi da se ne bi vidjele strane listića ili sam listić nije bila dovoljna duga, jer je bila A4 formata, a listić 70 cm. Jedan način zaštite je da upravo ta folija bude duža. Drugi način je da se edukuju birači i birački odbori da se listići okreću prema dnu skenera, onda nije moguće vidjeti za koga je ko glasao. Još jedno od rješenja jeste razmatranje redizajna glasačkog listića, a pošto idu opšti izbori, gdje će biti više kandidata, treba razmotriti da se tamo gdje su velika biračka mjesta možda uvedu dva skenera”, navodi Jovanović.
Uprkos svemu rečenom, on je uvjeren da će već na idućim opštim izborima u BiH, a koji bi trebalo da se održe 2026. godine, na svih 5.400 redovnih biračkih mjesta biti primijenjene najmanje dvije nove stvari: elektronska identifikacija birača i skeneri.
Ono što je obilježilo ove izbore je jedna od najnižih izlaznosti u istoriji BiH, od svega 47,1 odsto, što je za tri odsto niže nego 2020. i 2022. godine.
Jovanović kao veliki problem vidi i način sankcionisanja političkih subjekata u predizbornom periodu, jer su, tvrdi, izricane minimalne kazne, a čak se u pojedinim slučajevima izbjegavalo kažnjavanje višestrukih povratnika u činjenju prekršaja.
Pored toga, imali smo i nikad veći broj primjedaba, prigovora, žalbi na izborni proces.
“Prema sadašnjim podacima, to je bilo skoro 10 puta više nego na prethodnim izborima. 55 odsto tih prijava dolazi od strane građana, 23 odsto od strane civilnog društva, dakle devet od deset svih koje su išle prema CIK BiH. Ipak, po mnogima je predizborni period bio nikad dosadniji i nikada nismo imali ni dosadnije izbore u BiH. Mislim da je to dobro, jer to znači da su izbori bolji nego ranije”, zaključio je Jovanović.
