„Komunikacija je temelj učenja, prijateljstva i samopouzdanja. Obilježavanjem Europskog dana logopedije podsjećamo koliko je važno prepoznati i podržati svako dijete u razvoju njegovih govornih i jezičkih vještina.”
Govor je osnovno sredstvo komunikacije, kojim izražavamo svoje misli, želje i osjećanja.
Europski dan logopedije obilježava se svake godine 6. marta, s ciljem podizanja svijesti o važnosti komunikacije, jezika, govora i glasa u svakodnevnom životu.
Šta je logopedija?
Logopedija je znanstvena i stručna disciplina koja se bavi prevencijom, detekcijom, dijagnosticiranjem i terapijom poremećaja humane komunikacije.
U školskom okruženju logoped ima važnu ulogu u pružanju stručne pomoći učenicima koji imaju teškoće koje utiču na njihovo učenje i svakodnevnu komunikaciju.
Čime se logopedi bave?
Logopedi su stručnjaci osposobljeni za rad na prevenciji, detekciji, dijagnostici, savjetovanju, rehabilitaciji i tretmanu poremećaja humane komunikacije, a što podrazumijeva poremećaje jezika, govora i glasa, poremećaje u čitanju i pisanju, poremećaje oralno-laringealnih funkcija te poremećaje u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji.
Logoped radi s djecom, mladima i odraslima kojima je potrebna podrška u razvoju ili očuvanju komunikacijskih vještina, kao što su:
- poremećaji izgovora glasova (nepravilan ili nerazumljiv izgovor);
- mucanje i drugi poremećaji tečnosti govora;
- jezičke teškoće (oskudan vokabular, teškoće u razumijevanju i izražavanju);
- poremećaji čitanja i pisanja;
- poremećaji glasa;
- teškoće u socijalnoj komunikaciji;
Ove teškoće mogu uticati na školski uspjeh, ali i na samopouzdanje i odnose s vršnjacima. Pravovremeno djelovanje i podrška pomaže djetetu da lakše savlada nastavne sadržaje i razvije sigurnost u komunikaciji.
Zašto je rana intervencija važna?
Posjetom logopedu u periodu ranog djetinjstva dobit ćete konkretne i jasne upute kako stimulisati dijete i podsticati govorno-jezički razvoj!
Rano prepoznavanje i uključivanje u logopedsku terapiju iznimno je važno jer se djetetov govor i jezik najintenzivnije razvijaju u ranoj dobi. Što se teškoće ranije uoče i započne s podrškom, veće su mogućnosti za napredak. Rana intervencija može spriječiti kasnije poteškoće u čitanju, pisanju i učenju te smanjiti osjećaj frustracije i nesigurnosti kod djeteta.
U školi to znači stvaranje poticajnog i podržavajućeg okruženja u kojem svako dijete ima priliku razvijati svoje komunikacijske vještine i ostvariti svoj puni potencijal.
Kako zapravo izgleda logopedski rad?
Iako se naš rad često zasniva na igri, logopedska terapija je stručno planiran i jasno strukturisan proces. Svaka aktivnost ima svoj cilj i zasniva se na procjeni djetetovih potreba i individualnom planu rada. Logoped pažljivo prati napredak, prilagođava metode i koristi naučno utemeljene pristupe kako bi postigao najbolje rezultate. Iza igre stoje znanje, iskustvo i sistematičan rad koji djetetu omogućavaju siguran i postepen razvoj govornih i jezičkih veština.
Kada je krajnje vrijeme za prve prave riječi?
Dijete bi do treće godine života trebalo usvojiti bazu maternjeg jezika što se smatra bazičnim za dalji govorno-jezički razvoj. Pravilan izgovor svih glasova trebao bi biti do 6.godine života.
U dobi od tri do četiri godine godine dijete bi se trebalo služiti višečlanim rečenicama koje bi trebale biti pretežno gramatički tačne. Važno je obratiti pažnju i na to koliko dijete razumije. Tako bi u toj dobi dijete trebalo razumijeti naloge koje uključuju više od dva pojma, upotrebu negacije, osnovne prijedloge.
Do sedme godine života djetetov govor bi trebao biti sadržajno raznovrstan, izgovor svih glasova korektan te bi trebalo imati usvojene predvještine čitanja i pisanja što mu omogućuje da bude spremno za dalje usvajanje, učenje i primjenu novih sadržaja te da što bolje savlada školsko gradivo
Kada dijete najranije treba dovesti logopedu na procjenu?
Ne postoji donja granica za odlazak kod logopeda. Ukoliko roditelji primjete da dijete kasni u odnosu na svoje vršnjake ili dobijaju preporuku od pedijatra, vaspitača koji su u kontaktu s njihovom djecom potrebno je javiti se logopedu. Rana intervencija nam je jako važna.
Često se dešava da se kasno progovaranje, oskudan rječnik ili nepravilan izgovor pripisuju lijenosti ili tvrdoglavosti djeteta kao i genetskom naslijeđu. Upravo su to razlozi zbog kojih pravovremeno javljanje logopedu izostane.
Zašto je saradnja sa roditeljima važna?
Roditelji su najvažniji saradnici logopeda u razvoju djetetovih govornih i jezičkih vještina. Redovna komunikacija između škole, logopeda i porodice omogućava praćenje napretka djeteta i pravovremenu prilagodbu terapije. Kada roditelji aktivno učestvuju vježbaju sa djetetom kod kuće, podstiču komunikaciju i prate instrukcije logopeda, efekti terapije su znatno bolji i brži. Saradnja također pomaže roditeljima da razumiju prirodu poteškoća i da podrže dijete na pozitivan i stimulativan način.
Znamo da je svako dijete jedinstveno i da se razvija svojim tempom – neka djeca brzo savladavaju govor, dok drugima treba više vremena i podrške. Upravo zbog te različitosti, važno je prepoznati kada dijete može imati poteškoće i kada je potrebna stručna pomoć. Logopedi, kroz stručno planirane i sistematične aktivnosti, pomažu svakom djetetu da razvije govor, jezik i komunikacijske vještine na način koji odgovara individualnim potrebama.
Obilježavanjem Europskog dana logopedije podsjećamo koliko je važno podržati svako dijete na njegovom putu razvoja, kako bi njihov glas bio jasan, riječi snažne, a mogućnosti neograničene!
Jelena Pajić, BA Logopedije i audiologije
