U posljednjim godinama, u medijima i zdravstvenim krugovima sve češće se spominju nove i poznate zarazne bolesti koje zabrinjavaju globalnu javnost. Iako su mnoge od njih bile prisutne i ranije, njihova pojava u novim oblicima ili sa povećanim intenzitetom izaziva pažnju stručnjaka i svijesti građana.
Za analizu trenutne situacije, razgovarali smo sa Prim dr. Anisom Bajramović, specijalisticom epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Dr. Bajramović je detaljno objasnila sve aspekte aktuelnih zdravstvenih prijetnji, uključujući viruse poput HMPV-a, norovirusa, ospica, gripe i drugih respiratornih bolesti, kao i značaj vakcinacije i pravilne prevencije.
HMPV virus – “Kineska panika”
Humanim metapneumovirusom (HMPV) naziva se respiratorni virus koji nije novi, već je prvi put identificiran 2001. godine. Ovaj virus pripada istoj porodici kao i RSV (respiratorni sincicijski virus), ali, za razliku od RSV-a, HMPV do sada nije izazivao značajnu zabrinutost među stručnjacima.
“Ovaj virus je na početku sezone nadzora nad respiratornim infekcijama u 2024/2025 pomenut od strane kineskih medija koji su prenijeli ostali mediji samo kao udio od 6% pozitivnih oboljelih hospitaliziranih od respiratornih infekcija u kineskim bolnicama. Ne izaziva zabrinutost trenutno, kao ni svih ovih 24 godina unazad. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prati promjene virusa.”
Norovirus – prijetnja koja nam nije u blizini
Kada je riječ o norovirusu, specijalistica Bajramović ističe da, prema podacima koje posjeduje Zavod za javno zdravstvo, u Kantonu Sarajevo nije bilo prijavljenih slučajeva ovog virusa.
“S obzirom na to da Zavod raspolaže isključivo podacima o pojavi zaraznih oboljenja na temelju Prijava zaraznog oboljenja koje dostavljaju zdravstvene ustanove, te obaveze prijavljivanja ukupno 84 zarazne bolesti prema Pravilniku o prijavljivanju zaraznih oboljenja iz 2012. godine (Sl. novine FBiH), norovirus ne podliježe prijavljivanju. Međutim, laboratoriji su obavezne prijavljivati izolovane uzročnike zaraznih oboljenja. Na temelju podataka kojima raspolažemo, nema povećanog broja slučajeva norovirusa, niti je ovaj virus uopšte registriran.”
Za viruse poput HMPV i norovirusa ne postoje lijekovi kao što su antibiotici za bakterije. Liječenje je simptomatsko, a neki virostatici mogu ublažiti simptome ako se primijene na vrijeme, ali ne garantiraju izlječenje niti sprječavanje komplikacija.
“Ovi virusi obično ne izazivaju smrtnost niti veliki broj hospitalizacija, pa se o njima ne govori puno i nisu pod intenzivnim nadzorom. Preporuke za prevenciju uključuju osnovne mjere lične higijene, poput pranja ruku, izbjegavanja kontakta s oboljelima, nošenja maske i održavanja distance, posebno od osoba sa komorbiditetima. Također, važno je koristiti lične higijenske potrepštine i izbjegavati zajedničko korištenje pribora i peškira.“
Ospice kod odraslih – moguće komplikacije, ali nije alarmantno
Kada je riječ o ospicama i njihovoj pojavi među odraslima, dr. Bajramović kaže da se ne radi o ozbiljnom porastu broja oboljelih.
“Što se tiče pljuskavica/varičela, radi se o malim brojevima oboljelih u odrasloj skupini. Kada je riječ o morbilima, ne javljaju sve češće kod odraslih. Uvijek moraju postojati dokazi za takve tvrdnje. Obolijevaju isključivo nevakcinisani MRP vakcinom (dvije doze čine potpunu vakcinaciju). Upozorenje za zdravstvo odnosi se isključivo na oboljele predškolskog uzrasta i djecu mlađu od 1 godine, jer su oni najviše ugroženi zbog mogućnosti pojave komplikacija.”
Ukazuje kako ne mogu nastati nova oboljenja iz jedne zarazne bolesti, već da se radi o lakšim i težim komplikacijama poput upale uha, upale pluća, dijareje, konjunktivitisa, encefalitisa i smrti.
Gripa kod djece – sezonska bolest koja zahtijeva reakciju
Gripa je sezonska bolest koja se, prema dr. Bajramović, javlja svakodnevno, ali je prevencija ključ za sprječavanje ozbiljnih oblika bolesti.
“Gripa kod djece (predškolske i školske) bila je, i uvijek će biti, oboljenje koje se javlja u sezoni respiratornih oboljenja u najvećem broju, u odnosu na ostale dobne skupine, oboljenja slična gripi (ILI bolesti – influenza-like illness), koja se prate sindromski od 40. sedmice jedne kalendarske godine do 20. sedmice naredne kalendarske godine.”
Odrasli obolijevaju u manjem broju u odnosu na djecu predškolskog i školskog uzrasta jer su se već u svojoj mlađoj životnoj dobi susreli s gripom ili su vakcinisani.
“Jedini način da se spriječe ozbiljniji oblici bolesti jeste pravilna cjelogodišnja ishrana bogata svim neophodnim vitaminima i mineralima za održavanje imunog sistema, unos kvalitetnih humanih probiotika, ukoliko su se uzimali antibiotici u nekom dijelu života, i vakcinacija svake godine vakcinom protiv gripe”, dodaje.
Za djecu mlađu od 9 godina, prva vakcinacija protiv gripe obavlja se u toj sezoni sa dvije doze vakcine u razmaku od jednog mjeseca. Nakon navršenih 9 godina, dovoljna je samo jedna doza svake godine.
Koronavirus – aktuelna prijetnja i rizik za starije osobe
Iako je pandemija COVID-19 u velikoj mjeri pod kontrolom, dr. Bajramović naglašava da rizik i dalje postoji, pogotovo za starije osobe.
“Taj rizik se procjenjuje na globalnom nivou i uvijek će zavisiti, kao i za sve viruse koji se prate, od broja hospitaliziranih pacijenata sa teškim kliničkim slikama i broja umrlih u sezoni. Malo veći rizik od komplikacija uvijek će imati osobe starije od 65 godina i s hroničnim komorbiditetima, ali trenutno u puno manjem broju nego što je to bilo u pandemiji COVID-19. Veliki broj stanovnika planete Zemlje primio je vakcinu protiv COVID-19, što je doprinijelo da virus izaziva blaže simptome.”
U više od 85% slučajeva umrlih od COVID-a u KS bile su nevakcinisane ili nepotpuno vakcinisane osobe starije od 65 godina.
Vakcinacija protiv COVID-19 – neodlučnost u društvu
Na pitanje o neodlučnosti ljudi da prime vakcinu protiv COVID-19, dr. Bajramović objašnjava da, iako vakcina nije obavezna, ona predstavlja najbolju prevenciju, posebno za starije osobe i one s hroničnim bolestima.
“Vakcinacija protiv COVID-19 oboljenja nije dostupna građanima BiH već duže vrijeme. I kada je bila dostupna, nije bila obavezna, već preporučena, na osnovu rizika od komplikacija koje su bile realne za starije dobne skupine i osobe sa komorbiditetima.”
U KS je bio relativno dobar odziv građana starijih od 18 godina na vakcinaciju protiv COVID-19 oboljenja.
“Oko 60 % građana starijih od 18 godina u KS je primilo bar dvije doze vakcine protiv COVID-19. Posljedice su preko 2.000 umrlih osoba u KS koje se nisu htjele vakcinisati, a bilo im je preporučeno i dostupno od 2021. godine.”
Za zabrinutost oko nuspojava vakcina, dr. Bajramović navodi da je većina nuspojava kratkotrajna i prolazna.
“Sve nuspojave koje se mogu javiti nakon vakcinacije, a većina su prolaznog i kratkotrajnog karaktera, transparentno su objavljene u uputstvima proizvođača vakcina i nikada nisu bile tabu tema. Naučna zajednica uvijek odgovara isključivo s dokazima, medicinom baziranom na dokazima (evidence-based medicine) i studijama koje su objavljene o sigurnosti i efikasnosti vakcina, godinama primjenjujući vakcine koje postoje već desetinama godina unazad i za čiju proizvodnju je nužno izvršiti kontrolu čak i do 200 puta do krajnjeg korisnika.”
Veću zabrinutost, prema njenom mišljenju, treba da izazove pojava davno zaboravljenih zaraznih bolesti, poput velikog kašlja, morbila na ovim područjima i poliomijelitisa u nekim zemljama svijeta.
“Imali smo 2 slučaja smrti tinejdžera zbog morbila u 2024. godini u Federaciji BiH i ukupno petero umrle djece od velikog kašlja, od pojave epidemije pertusisa u FBiH (3 novorođenčeta i dvoje djece mlađe od 3 godine). Zar ova umrla djeca nisu pokazatelj da treba da strahujemo i imamo paniku ako ne vakcinišemo svoje dijete, jer to se zaista može desiti?”
Naglašava kako sedam roditelja u 2024. godini u FBiH više nema svoje dijete zbog vakcinopreventabilnog oboljenja.
“Koliko smo ‘zdravstveno nekulturni’ pokazuju sve brojke koje su ispod preporučenih 95% vakcinisanih po generaciji rođene djece, po svakoj dozi i vrsti vakcine u skladu sa Naredbom o vakcinaciji, kao i broj umrle djece od početka dvije epidemije u FBiH.”
Na pitanje o prevenciji zaraznih bolesti poput ospica i gripe, dr. Bajramović ističe važnost edukacije na svim nivoima, od predškolskih ustanova do odraslih.
“Zdravstveno prosvjećivanje od vrtića do odrasle dobi. Prosvećivanje o načinu održavanja lične higijene i higijene radnog i životnog prostora. A za ova dva konkretna oboljenja nema druge prevencije do vakcinacije, da bismo ih potpuno prvenirali. Sve prethodno nabrojano postaje nebitno ako samo jednom kratkotrajno dođemo u dodir sa oboljelim ili njegovim kapljicama iz respiratornog trakta, ili slinom na predmetima i površinama koje je dotakao. Oboljenje ćemo dobiti ako nismo vakcinisani i ono počinje nakon perioda inkubacije.”
Govoreći o novim mutacijama virusa, dr. Bajramović napominje da respiratorne infekcije nisu pod potpunom kontrolom i da uvijek postoji mogućnost ozbiljnih problema.
“Akutne respiratorne bolesti nisu pod kontrolom, ali nisu smrtonosne. Za njih nema vakcine i lako se šire u zimskom periodu. Svake godine se javljaju u velikom broju i vodeće su zarazne bolesti svake godine svugdje u svijetu. Bolesti slične gripi također se lako šire u sezoni jesen/zima, a u svijetu se procjenjuje da svake godine umre oko 300.000 – 600.000 osoba od gripe. Na ovu brojku treba dodati i umrle zbog posljedica COVID-19 oboljenja i RSV virusa.”
Nema potrebe za nikakvim strahovima niti panikom.
“Nismo čuli da postoji ikakva panika i ne vidim razlog za nju. Zarazne bolesti su uvijek bile prisutne, naravno, neke od njih su skoro iskorijenjene, ali sa teškim komplikacijama i smrtnim ishodima kod djece, za koje se primjenjivala vakcinacija predviđena Naredbom. Međutim, s obzirom na trendove pada obuhvata vakcinacijom, zbog neopravdanih strahova roditelja od vakcinacije djece, gotovo iskorijenjene bolesti su se ponovo pojavile. Obolijevaju, možemo reći, isključivo nevakcinisana djeca, što nam opet daje jasne dokaze da vakcine djeluju i da su strahovi 100% neopravdani. Kakav nam još dokaz treba, osim toga da od tih bolesti ne obolijevaju vakcinisana djeca i osobe?”
Svi virusi koji su registrirani mogu dospjeti u naše krajeve zbog lakog transporta ljudi.
“Na to ne možemo uticati. Pandemija COVID-19 nam je pokazala koliko je brzo jedan virus mogao doći u BiH i izazvati globalnu krizu.“
Pravilna cjelogodišnja ishrana, bogata svim neophodnim vitaminima i mineralima za održavanje imunog sistema, unos kvalitetnih humanih probiotika, ukoliko su se uzimali antibiotici u nekom dijelu života, te vakcinacija svake godine vakcinom protiv gripe, odnosno dostupnim vakcinama protiv respiratornih oboljenja prema šemi davanja, ključni su za očuvanje zdravlja.
“Imunitet se ne jača kada obolimo. Tada je već kasno”, zaključuje dr. Bajramović u razgovoru za Vijesti.ba.
