Međunarodna konferencija Dubrovnik Forum 2025 i ove godine je okupila visoke na skupu koji se održava pod nazivom “Kanaliziranje promjene“ (Channeling the Change), a premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da u svijetu stalnih izazova odgovor na krize mora biti zajednički i razborit.
Izborom glavne teme Dubrovnik Forum prepoznaje da se međunarodna zajednica i dalje nalazi u razdoblju duboke neizvjesnosti i povećanog rizika, što dodatno pogoršavaju tekući ratovi i drugi sukobi u Europi, Bliskom istoku, Aziji i Africi.
Stoga je ovogodišnja konferencija istražila puteve prema miru, dostojanstvu i obnovi u svijetu koji potresaju neprijateljstva, previranja i ubrzana transformacija raspravom o ključnom pitanju: Možemo li kanalizirati promjenu tako da 2025. postane godina nade?
U raspravama su, između ostalih, učestvovali hrvatski premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani, ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrii Sybiha, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Brazil Mauro Luiz Iecker Vieira te ministar vanjskih poslova, regionalne integracije i togoanskih građana u inozemstvu Robert Dussey.
Predsjednik Vlade Hrvatske Plenković istaknuo je kako u proteklom desetljeću živimo u svijetu višestrukih kriza.
“Osim neizvjesnosti, svijet je polariziran i podijeljen na demokracije i kvazi-demokracije odnosno autoritarne režime. Iz tih različitih pozicija proizlazi način na koji gledamo na međunarodne odnose“, kazao je.
Podsjetio je da su pandemija COVID-19 i ruska agresija na Ukrajinu imale neviđene posljedice na ekonomiju, društvenu situaciju i globalne nestabilnosti, Plenković je u obraćanju naglasio neophodnost međunarodne saradnje utemeljene na međunarodnom pravu i sistemu koji je predvidiv, siguran i pouzdan.
“Stoga, u svijetu stalnih izazova odgovor na izazove mora biti zajednički i mora biti razborit“, poručio je.
U kontekstu jačanje odbrambenih sposobnosti je podsjetio na odluku donesenu na NATO samitu u Haagu, o povećanju izdavanja za odbranu na pet posto BDP-a, kazavši da je ona bez presedana i da će promijeniti budžetska planiranja svih članica.
“Promijenit će i proizvodnju vojne opreme. Poboljšat će naše vlastite odbrambene sposobnosti, ali one moraju biti dobro koordinirane, interoperabilne i povećati naše zajedničke sposobnosti. Jer s primjerom Ukrajine, ne mislim da sada u Europi postoji itko tko vjeruje da smo sigurni pod okriljem članka 5 i kolektivne sigurnosti kako smo mislili desetljećima“, poručio je.
Dodao je također da Evropa mora pronaći razumno rješenje kako bi se izbjegao tarifni rat s Amerikom.
“Na posljednjem Evropskom vijeću opširno smo raspravljali o tome kako postići neku vrstu konsenzusa koji nas u osnovi ne bi doveo u poziciju da jednog dana pristanemo potrošiti 5 posto na obranu, a sljedeći dan imamo nametanje carina koje štete našim ekonomskim subjektima. Hrvatska je jedna od onih zemalja koja podržava napore predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen i njenog tima, zajedno s američkim partnerima, da postignu dogovor“, kazao je.
Govoreći o proširenju Evropske unije, Plenković je istakao uticaj ruske agresije na Ukrajinu i u tom pitanju, posebno u pogledu članstva Ukrajine, Moldavije i Gruzije, koje su sada “spojene“ sa zemljama jugoistoka Evrope.
Podsjetio je da je na zadnjem sastanku Evropskoga vijeća inicirao raspravu o jugoistoku Europe odnosno Zapadnom Balkanu.
Smatra da je Ukrajina učinila velike napore te da su stvoreni uvjeti za otvaranje prvog pregovaračkog klastera.
“Što se tiče zemalja u hrvatskom susjedstvu, Crna Gora ostvarila je najveći napredak, nakon njih Srbija i Albanija“, rekao je i nada se da će se riješiti i pitanja koja priječe početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom.
Hrvatska, naglasio je, stavlja poseban naglasak na evropski put Bosne i Hercegovine. Nada se da će i Kosovo napredovati, s obzirom na specifičnu situaciju jer pet zemalja članica EU-a još nije priznalo Kosovo.
Pritom je naglasio potrebu ocjenjivanja individualnog napretka i ocijenio da je raspoloženje prema proširenju sigurno na najvećoj razini u posljednjih deset godina.
Na marginama Foruma održani su brojni bilateralni susreti.
Plenković je, kako je saopćila Vlada Hrvatske, s visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Kristijanom Šmitom razgovarao o političkoj situaciji u BiH i daljnjem evropskom putu, koji je važan za stabilnost i prosperitet zemlje.
