Evropsko vijeće i Evropski parlament postigli su privremeni sporazum o novom zakonodavstvu koje ograničava prihvatljivost zahtjeva za azil kroz reviziju koncepta sigurne treće zemlje.
Pregovarači Evropskog vijeća i Evropskog parlamenta postigli su privremeni sporazum o zakonodavstvu EU koje revidira koncept sigurne treće zemlje i proširuje okolnosti pod kojima se zahtjev za azil može odbiti kao neprihvatljiv, navodi se u saopćenju.
Ovaj razvoj pokazuje odlučnost zakonodavaca EU da učine azilni sistem EU efikasnijim i robusnijim, dodaje se u saopćenju Evropskog vijeća.
“Tokom našeg predsjedavanja uspjeli smo revidirati koncept ‘sigurne treće zemlje’ u rekordnom roku, omogućavajući državama članicama da sklapaju sporazume sa sigurnim trećim zemljama o obradi zahtjeva za azil izvan Evrope”, rekao je Rasmus Stoklund, danski ministar za imigraciju i integraciju.
Koncept sigurne treće zemlje omogućava državama članicama EU da odbiju zahtjev za azil kao neprihvatljiv kada tražioci azila mogu tražiti i, ako ispunjavaju uslove, dobiti međunarodnu zaštitu u zemlji koja nije članica EU, a koja se smatra sigurnom za njih.
Prema novim pravilima, države članice moći će koristiti koncept sigurne treće zemlje u određenim situacijama, uključujući kada postoji veza između tražioca azila i treće zemlje.
Koncept će se također primjenjivati ako je podnosilac zahtjeva tranzitirao kroz treću zemlju prije dolaska u EU i ako postoji sporazum ili dogovor sa sigurnom trećom zemljom koji osigurava da se zahtjev osobe za azil procesuira u zemlji porijekla koja nije članica EU.
“Vijeće i Evropski parlament su se složili da slijede pristup Vijeća prema kojem koncept sigurne treće zemlje ne može biti primijenjen kada su u pitanju maloljetnici bez pratnje”, piše u saopćenju.
Privremeni sporazum može biti službeno usvojen tek nakon što ga potvrde i Evropsko vijeće i Evropski parlament.
