Globalna ekonomija se stabilizira, ali pred zemljama u razvoju težak period

Datum:

Prema projekcijama iz najnovijeg izvještaja Svjetske banke Global Economic Prospects (Globalni ekonomski izgledi), zemlje u razvoju – zaslužne za 60 posto globalnog rasta – prvu četvrtinu 21. stoljeća završit će s najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. godine. Iako će se globalna ekonomija stabilizirati u sljedeće dvije godine, očekuje se da će zemlje u razvoju sporije dostizati nivoe dohotka naprednih ekonomija.

– Očekuje se da će se globalna ekonomija 2025. i 2026. povećati za 2,7 posto, istom dinamikom kao i 2024, jer će se inflacija i kamatne stope postepeno smanjivati. Također se očekuje da će u sljedeće dvije godine rast zemalja u razvoju biti stabilan na oko četiri posto. Međutim, takav bi rast bio slabiji nego prije pandemije te ne bi bio dovoljan za poticanje napretka potrebnog za ublažavanje siromaštva i postizanje širih razvojnih ciljeva – navode iz Svjetske banke.

Ova analiza Svjetske banke prva je njezina sistematska ocjena uspješnosti zemalja u razvoju u prvoj četvrtini 21. stoljeća. Pokazala je da su u prvoj deceniji zemlje u razvoju rasle najbrže od 1970-ih. Međutim, napredak se postepeno smanjivao nakon globalne finansijske krize 2008–2009.

Posustala je i globalna ekonomska integracija: prilivi direktnih stranih investicija u zemlje u razvoju, izraženi kao udio BDP-a, otprilike su se prepolovili u odnosu na početak 2000-ih. Nova ograničenja svjetske trgovine u 2024. upeterostručila su se u odnosu na prosjek iz perioda 2010–2019. Stoga se cjelokupni ekonomski rast sa 5,9 posto 2000-ih smanjio na 5,1 posto 2010-ih i 3,5 posto 2020-ih. Izuzev Kine i Indije, prosječne stope rasta dohotka po stanovniku u zemljama u razvoju od 2014. za pola postotnog boda su niže od rasta u bogatim ekonomijama, čime se povećava jaz između bogatih i siromašnih.

– Zemljama u razvoju sljedećih 25 godina bit će teže nego posljednjih 25. Izgubila se većina nekadašnjih pokretača njihova rasta. Njih su zamijenili ogromni izazovi: visoki nivoi duga, slab rast investicija i produktivnosti te sve veći troškovi klimatskih promjena. Sljedećih godina zemlje u razvoju trebat će usvojiti nova pravila s naglaskom na unutarnje reforme, kako bi ubrzale privatne investicije, produbile trgovinske odnose i promicale učinkovitije korištenje kapitala, talenta i energije – rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju.

Zemlje u razvoju važnije su za globalnu ekonomiju danas nego što su bile početkom stoljeća. One su 2000. godine činile 25 posto a danas otprilike 45 posto globalnog BDP-a. Povećala se i njihova međusobna zavisnost: više od 40 posto njihove robe izvozi se u druge zemlje u razvoju, dvostruko više nego 2000. Zemlje u razvoju postale su i važan izvor globalnih tokova kapitala, doznaka i razvojne pomoći drugim zemljama u razvoju: u periodu od 2019. do 2023. na njih se odnosilo 40 posto doznaka u svijetu, što je rast s 30 posto u prvoj deceniji ovog stoljeća.

Zato ove zemlje danas imaju veći utjecaj na rast i razvoj u drugim zemljama u razvoju. Naprimjer, rast BDP-a od jednog postotnog boda u tri najveće zemlje u razvoju – Kini, Indiji i Brazilu – nakon tri godine obično dovodi do kumulativnog povećanja BDP-a od gotovo dva posto u drugim zemljama u razvoju. Međutim, taj je učinak tek upola manji od učinka rasta u tri najveće ekonomije: Sjedinjenim Američkim Državama, eurozoni i Japanu. Ukratko, blagostanje u zemljama u razvoju i dalje je čvrsto vezano za rast u ove tri napredne ekonomije.

– U svijetu neizvjesne politike i trgovinske napetosti, zemljama u razvoju trebat će odvažne i sveobuhvatne javne politike kako bi iskoristile neiskorištene prilike za prekograničnu saradnju. Dobar početak bila bi uspostava strateških trgovinskih i investicijskih partnerstava s brzorastućim tržištima drugih zemalja u razvoju. Modernizacija saobraćajne infrastrukture i standardizacija carinskih procedura ključni su koraci za smanjenje nepotrebnih troškova i poticanje učinkovitije trgovine. Stabilne makroekonomske politike u zemlji učvrstit će njezinu sposobnost nošenja s neizvjesnostima u svijetu – rekao je M. Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke i direktor Grupe za ekonomske izglede.

U izvještaju se napominje da bi se u sljedeće dvije godine zemlje u razvoju mogle suočiti s ozbiljnim izazovima. Velika politička neizvjesnost u svijetu mogla bi oslabiti povjerenje investitora i ograničiti finansijske tokove. Globalni rast mogao bi se smanjiti zbog sve većih trgovinskih napetosti. Kontinuirana inflacija mogla bi odgoditi očekivana smanjenja kamatnih stopa.

Međutim, globalna ekonomija mogla bi biti i bolja od očekivanja, naročito ako njezini najveći pokretači, Sjedinjenje Američke Države i Kina, uspiju ubrzati svoje ekonomije. U Kini bi se potražnja mogla povećati dodatnim poticajnim mjerama. U Sjedinjenim Američkim Državama snažna potrošnja domaćinstava mogla bi dovesti do neočekivano velikog rasta, što bi pozitivno utjecalo na zemlje u razvoju.

U izvještaju se tvrdi da uprkos ovim izazovima zemlje u razvoju na različite načine mogu poboljšati svoje izglede za rast. Neke izazove, pomoću pravih politika, čak mogu pretvoriti u ozbiljne prilike. Razvojem potrebne infrastrukture, ubrzavanjem klimatske tranzicije i poboljšanjem ljudskog kapitala mogu se povećati izgledi za rast te se može doprinijeti postizanju klimatskih i razvojnih ciljeva. U međuvremenu bi, uz podršku multilateralnih institucija, sve zemlje trebale sarađivati u boljem upravljanju globalnom trgovinom, saopćeno je iz Svjetske banke.

Podijeli:

spot_img
spot_img
spot_img

Povezano
INFO

Galerija portreta: Jasna Hadžiselimović – Čuvarica sevdalinke i bosanske kulturne baštine (VIDEO)

Ona je žena čiji život simbolizuje ljubav prema tradiciji,...

Da li osjećate promjenu vremena? Ovo su simptomi meteoropatije

Sve veće vremenske promjene kojima svjedočimo donose sa sobom...

Uskoro novi zakon o strancima u Hrvatskoj, šta to znači za radnike iz BiH

Vlada Republike Hrvatske predložila je izmjene Zakona o strancima,...

Zakonski pojednostaviti izdavanje dozvola stranim radnicima u FBiH

U Federaciji BiH počela je zakonodavna procedura za usvajanje...