Građani Hrvatske s pravom glasa ove godine treći put izlaze na birališta. Nakon evropskih i parlamentarnih, krajem decembra u toj zemlji bit će održani izbori za predsjednika na kojima će građani osmi put birati šefa države od proglašenja nezavisnosti 1992. godine.
Iako je dosad 11 kandidata izrazilo namjeru da učestvuje na predsjedničkim izborima, istraživanja javnog mnijenja u Hrvatskoj najveće šanse daju dvojici – aktuelnom predsjedniku Zoranu Milanoviću i nezavisnom kandidatu kojeg podržava vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Draganu Primorcu.
Osim Milanovića, koji je među prvima potvrdio da će se kandidirati za drugi mandat, i Primorca, koji se drugi put kandiduje na predsjedničkim izborima (prvi put bio kandidat 2009.), na glasačkom listiću trebala bi se naći imena i Branke Lozo, nezavisne kandidatkinje Marije Selak Raspudić, Ivane Kekin, koju podržava koalicija “Možemo”, Nike Tokića Kartela, kojeg podržava Udruga “Glas poduzetnika”.
Miro Bulj, gradonačelnik Sinja, predsjednički kandidat je “Mosta”, a tu su i bivši europarlamentarac Mislav Kolakušić, Dražen Keleminec, predsjednik Autohtone – Hrvatske stranke prava (A-HSP), Tomislav Jonjić, advokat i historičar, te Aurora Weiss, novinarka i koja za sebe navodi da je savjetnica za međunarodne poslove i sigurnost u kabinetu predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.
Sedam izbora i pet predsjednika
Broj kandidata bi mogao biti i veći, s obzirom na odredbu Izbornog zakona prema kojoj prijedlozi kandidata za predsjednika Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) trebaju biti dostavljeni najkasnije u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora. DIP u roku od 48 sati od isteka roka za predaju kandidatura objavljuje listu kandidata za predsjednika.
Predsjednički izbori u Hrvatskoj su direktni i dvokružni. Održavaju se svakih pet godina, koliko traje mandat izabranom predsjedniku te države. Prema odredbama Izbornog zakona, izbore za predsjednika raspisuje Vlada Republike Hrvatske najmanje 30, a najviše 60 dana nakon isteka mandata aktuelnom predsjedniku.
Za predsjednika mogu glasati svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Na prethodna dva izborna ciklusa održana ove godine (izbori za evropski parlament i izbori sa Sabor) pravo glasa imalo je oko 3,5 miliona birača.
Mandat Zoranu Milanoviću ističe krajem godine, tako da se procjenjuje da bi prvi krug mogao biti održan 22. ili 29. decembra, a drugi, ukoliko do njega dođe, nakon 15 dana, u prvoj polovini januara 2025.
Kako bi bio izabran za predsjednika, kandidat u prvom krugu mora osvojiti 50 posto plus jedan glas. Ukoliko nijedno od kandidata ne ostvari spomenuti rezultat u prvom, dvoje kandidata sa najvećim osvojenim procentom idu u drugi krug izbora, kad za predsjednika bude izabran kandidat koji osvoji veći procenat glasova.
Hrvatska je, nakon proglašenja nezavisnosti od bivše SFRJ, održala sedam predsjedničkih izbora, na kojima je izabrano pet predsjednika – Franjo Tuđman (dva mandata, 1992. i 1997.), Stjepan Mesić (dva mandata, 2000. i 2005.), Ivo Josipović (jedan mandat, 2009./2010.), Kolinda Grabar Kitarović (jedan mandat, 2014./2015.) i Zoran Milanović (jedan mandat, 2019./2020.).
Simbolika Trga sv. Marka
Primopredaja vlasti između novoizabranog i dosadašnjeg predsjednika Hrvatske bi trebala biti 18. februara naredne godine.
Inače, dosad se svečanost polaganja predsjedničke zakletve održavala na Trgu sv. Marka u Zagrebu, pred sucima Ustavnog suda koji nose svečane toge, te uz prisustvo predstavnika državnog vrha, stranih gostiju, diplomatskog kora i građana. Ovaj trg izabran je zbog simbolike – okružen je zgradama Hrvatskog sabora, Vlade RH, Ustavnog suda i Skupštine Grada Zagreba. U sredini trga je Crkva sv. Marka, ispred koje je smješten svečani podest.
BHRT
