Iran je tokom aktuelnih nuklearnih pregovora u Ženevi iznio nove prijedloge, uključujući privremenu pauzu u obogaćivanju uranija i mogućnost ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je The Wall Street Journal.
Pozivajući se na američke, iranske i regionalne diplomate, list navodi da je Teheran signalizirao spremnost da dio svojih zaliha uranija obogaćenog do 60 posto pošalje u treću zemlju, poput Rusije. Takav potez mogao bi odgovoriti na jednu od ključnih zabrinutosti Washingtona u vezi s iranskom sposobnošću brzog razvoja nuklearnog oružja.
Iranski zvaničnici su, također, iznijeli mogućnost pauziranja aktivnosti obogaćivanja do tri godine. Ipak, diplomate navode da je obogaćivanje već značajno usporeno nakon američkih i izraelskih udara prošlog juna, koji su teško oštetili glavna iranska nuklearna postrojenja.
Uprkos signalima fleksibilnosti, Teheran nije pristao na demontažu svoje infrastrukture za obogaćivanje, što Washington smatra ključnim uslovom za trajni sporazum.
Predsjednik Donald Trump, koji je nadgledao značajno američko vojno jačanje u regiji, izjavio je da je i dalje indirektno uključen u pregovore u Ženevi te upozorio na posljedice ukoliko diplomatija ne uspije.
“Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma. Žele postići sporazum”, rekao je Trump novinarima.
Državni sekretar Marco Rubio iznio je šire američke ciljeve, uključujući ograničenja iranskog balističkog raketnog programa, restrikcije regionalnih aktivnosti Teherana te pitanja ljudskih prava.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Hamid Ghanbari izjavio je da je Teheran spreman razgovarati o poslovnoj saradnji sa SAD-om, uključujući naftu i plin, investicije u rudarstvo i kupovinu aviona, ukoliko sankcije budu ukinute.
Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi kazao je da je u Ženevu stigao s “konkretnim idejama” za pravedan i uravnotežen sporazum, ali je naglasio da “pokoravanje pred prijetnjama” nije opcija.
Iran je također predložio uspostavljanje regionalnog konzorcija za proizvodnju nuklearnih gorivnih ploča, ali je insistirao da se proizvodni proces odvija unutar zemlje, uslov koji američki zvaničnici, prema navodima, odbacuju.
Iranski zvaničnici više puta su tvrdili da Washington nije jasno definisao kakvo bi ublažavanje sankcija bilo ponuđeno u zamjenu za nuklearne ustupke. U najmanju ruku, Teheran traži pristup približno šest milijardi dolara prihoda od nafte koji su trenutno ograničeni u Kataru.
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, sankcije su ublažene u zamjenu za stroga ograničenja obogaćivanja. Predsjednik Trump povukao je SAD iz tog sporazuma 2018. godine, ocijenivši ga jednostranim i nedovoljnim.
Pregovori u Ženevi predstavljaju drugu rundu razgovora u dvije sedmice, nakon ranijih sastanaka u Omanu. U međuvremenu, SAD su povećale vojno prisustvo u regiji, raspoređujući nosače aviona USS Gerald R. Ford i USS Abraham Lincoln, zajedno s dodatnim pomorskim i zračnim kapacitetima.
Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, ključno pitanje ostaje neriješeno: Washington zahtijeva potpuno okončanje obogaćivanja uranija, dok Teheran, čini se, nudi samo privremene ili djelimične mjere.
