Američki zakonodavci nastoje zabraniti prodaju oružja Turskoj kroz niz novih amandmana u okviru Zakona o odobrenju nacionalne odbrane (NDAA) za 2026. godinu.
Ako amandmani postanu zakon, onemogućili bi transfer oružja Turskoj, uključujući i F-35 borbene avione, zbog ranijih spornih pitanja, među kojima su kritike Kongresa na račun Ankare zbog kršenja grčkog zračnog prostora, posjedovanja ruskog protivzračnog sistema S-400 i okupacije Sjevernog Kipra.
Neki zakonodavci su posebno istakli turske odnose s Hamasom kao prioritet.
Jedan od amandmana, koji su predstavili republikanac Gus Bilirakis i demokrat Brad Schneider, predviđa zabranu prodaje F-35 Turskoj osim ako Bijela kuća ne potvrdi da Ankara ne pruža “materijalnu podršku Hamasu ili njegovim povezanim grupama”.
Amandman bi, ako bude usvojen, također zahtijevao od administracije da potvrdi kako Turska ne “upotrebljava vojne prijetnje prema Izraelu” niti ulazi u vojnu saradnju – uključujući prodaju dronova – s Rusijom, Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom.
Poseban amandman grupe republikanskih i demokratskih zastupnika zahtijevao bi od State Departmenta, Pentagona i Ministarstva finansija da provedu detaljne istrage o navodnim vezama Turske s Hamasom.
Traži se da Kongres bude obaviješten da li Turska “pruža utočište članovima ili finansijskoj imovini Hamasa, njegovih ogranaka ili drugih stranih terorističkih organizacija”, te da li se zvaničnici Hamasa “nalaze u Turskoj ili djeluju na njenoj teritoriji ili u područjima pod njenom faktičkom kontrolom”.
Niz amandmana koji nastoje povezati prodaju oružja Turskoj s pitanjem Gaze i Izraela naglašava sve dublje razlike između američkog NATO saveznika i Izraela, posebno kada je riječ o Siriji, gdje se Turska nametnula kao glavni vojni pokrovitelj sirijskog predsjednika Ahmeda al-Šaraa.
Middle East Eye je ranije ove godine otkrio da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu lobirao kod američkog državnog sekretara Marca Rubija da blokira prodaju F-35 Turskoj. Netanyahu je, prema pisanju MEE-a, ovo pitanje otvarao u više navrata tokom svojih razgovora s Rubiom.
Kritičari Turske u Kongresu već dugo je optužuju da finansira i podržava Hamas, koji SAD klasificira kao terorističku organizaciju.
Vojno i političko krilo Hamasa strukturirano je kao odvojene cjeline. Političko rukovodstvo grupe bilo je smješteno u Damasku do 2012. godine, kada je došlo do sukoba sa sirijskim režimom zbog rata u toj zemlji.
Katar je pristao ugostiti prognano rukovodstvo Hamasa na zahtjev tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame iz 2011. godine.
Hamas je imao i ured u Kairu, iako nije jasno da li on još uvijek funkcioniše nakon napada koje je Hamas predvodio 7. oktobra 2023. na jug Izraela.
Poznato je da politički zvaničnici Hamasa često borave u Turskoj, gdje su se javno sastajali s turskim liderima, uključujući i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
“Razgovor s Hamasom”
Amandmani zakonodavaca razlikuju se od stava administracije Donalda Trumpa o vezama Turske i Hamasa.
SAD je koristio Tursku i Katar kao posrednike za komunikaciju s Hamasom. Amandmani na NDAA suprotstavljaju se načinu na koji je specijalni izaslanik za Bliski istok i američki ambasador u Turskoj Tom Barrack opisivao veze Ankare s Hamasom.
“Oni su nam zapravo mnogo pomogli u uspostavljanju kanala razgovora s Hamasom, iako ih se zbog toga kritikuje”, rekao je Barrack u julu.
Trumpova administracija je ove godine prvi put direktno razgovarala s Hamasom u Kataru, čime je prekinuta ranija praksa.
Nedavna diplomatska kretanja na Bliskom istoku sugerišu da su američki i evropski zvaničnici spremni povremeno zaobići vlastite oznake “terorističkih organizacija”.
Najviši američki diplomata za Bliski istok tokom Bidenove administracije direktno se sastao sa sirijskim predsjednikom Šaraom, prije nego što je Trumpova administracija uklonila oznaku terorističke grupe s Hay'at Tahrir al-Šama.
Spor između Turske i SAD-a oko F-35 aviona datira još iz 2019. godine, kada je Ankara kupila ruski sistem S-400 i bila izbačena iz programa zajedničke proizvodnje tog borbenog aviona.
Već naredne godine administracija Donalda Trumpa uvela je sankcije Turskoj.
Prema američkom zakonu, Turska mora odustati od posjedovanja sistema S-400 kako bi ponovo bila uključena u program F-35.
Izrael je dugo imao pravo veta na američku prodaju oružja drugim državama Bliskog istoka kako bi osigurao svoju vojnu nadmoć u regiji. Poseban amandman na NDAA nastoji zvanično uključiti Tursku u Zakon o kontroli izvoza naoružanja.
Protivnici Turske u Kongresu bili su uznemireni kada je Barrack rekao da Ankara pokazuje “nevjerovatnu kooperativnost” u razgovorima o F-35. On je također naveo da je Turska kupila S-400 nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara 2016. godine, kada su SAD odbile Erdoganov zahtjev za kupovinu američkog konkurenta – Patriot protivzračnih sistema.
“Pitanje je šta je krajnji cilj? Pregovori i razgovor o tome kako možemo vratiti vrijeme unazad”, rekao je Barrack.
