Jevreji u Bosni i Hercegovini i svijetu obilježavaju praznik Hanuku: Znate li zašto se obilježava

Datum:

U srijedu su Jevreji u Bosni i Hercegovini i svijetu počeli sa osmodnevnim obilježavanjem praznika Hanuke, koja se naziva i praznikom svjetlosti i predstavlja nadu u pronalazak izlaza iz životnih nevolja.
Hanuka, jevrejski festival koji počinje u zalazak sunca 25. kisleva po jevrejskom kalendaru i slavi se osam dana. Posebno obilježava ponovno posvećenje Drugog jeruzalemskog hrama paljenjem svijeća svakog dana festivala.

Obilježava se makabejska (hasmonejska) pobjeda nad snagama seleukidskog kralja Antioha IV Epifana (vladao 175.–164. pr. n. e.) i ponovno posvećenje Hrama 25. Kisleva 164. prije Nove ere.

Predvođeni Matatijom i njegovim sinom Judom Makabejcem (umro oko 161. pr. Nove ere), Makabejci su bili prvi Jevreji koji su se borili za odbranu svojih vjerskih uvjerenja, a ne za svoje živote. Prema I. Makabejcima, tekstu apokrifa (zapisi isključeni iz jevrejskog kanona, ali uključeni u rimokatoličke i pravoslavne starozavjetne kanone), Antioh je napao Judeju, pokušao helenizirati Jevreje i oskrnaviti Drugi hram u Jeruzalemu.

Nakon pobjede Jevreja u trogodišnjoj borbi protiv Antioha, Juda je naredio čišćenje i obnovu Hrama. Nakon što je pročišćen, postavljen je novi oltar i posvećen na Kislev 25. Juda je tada proglasio da se posvećenje obnovljenog Hrama treba slaviti svake godine osam dana počevši od tog datuma. U II Makabejcima slavlje se uspoređuje s festivalom Sukkoth (Blagdan sjenica ili Blagdan sjenica), koji Jevreji nisu mogli slaviti zbog invazije Antioha. Hanuka se, dakle, pojavila kao proslava posvećenja, kao što i sama riječ sugeriše, piše Enciklopedija Brittanica.

Iako tradicionalna praksa paljenja svijeća za Hanuku nije utemeljena u knjigama o Makabejcima, običaj je najvjerovatnije započeo relativno rano. Praksa je zapisana u Talmudu (Šabat 21b), koji opisuje čudo ulja u Hramu.

Prema Talmudu, kada je Juda Makabejac ušao u Hram, našao je samo malu posudu s uljem koje nije okaljao Antioh. Posuda je sadržavala samo dovoljno ulja da gori jedan dan, ali čudesno je ulje gorjelo osam dana dok se nije moglo pronaći novo posvećeno ulje, čime je uspostavljen presedan da bi svetkovina trebala trajati osam dana.

Rani datum ove priče ili barem prakse paljenja osam svijeća potvrđen je raspravom učenjaka iz 1. stoljeća Hillela i Shammaija. Hillel i njegova škola učili su da jednu svijeću treba upaliti prve noći Hanuke i još jednu svake večeri festivala. Shammai je držao da svih osam svijeća treba upaliti prve noći, a da se broj svake sljedeće noći smanjuje za jednu.

Hanuka se tradicionalno smatrala relativno manjim blagdanom u poređenju s velikim blagdanima Pesahom, Purimom, Rosh Hashana i Yom Kippur. Pomak prema njegovoj modernoj popularnosti i istaknutosti započeo je sredinom 19. stoljeća, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama.

IzvorKlix.ba

Podijeli:

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Povezano
INFO