Danas katolički vjernici obilježavaju Veliku Gospu, blagdan koji se slavi 15. augusta, a koji u pojedinim državama poput Hrvatske i Italije ima i status državnog praznika. Vjernici tog dana hodočaste u marijanska svetišta, prisjećajući se dogme da je Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebo, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Nauk o Marijinom uznesenju proglasio je papa Pio XII. 1. novembra 1950. godine, no blagdan ima višestoljetnu tradiciju slavljenja. U Bosni i Hercegovini poštovanje prema Blaženoj Djevici Mariji duboko je ukorijenjeno, a o tome svjedoče brojna svetišta, crkve, molitve i pjesme posvećene Gospi.
Velika Gospa se u BiH svečano obilježava u oko 150 župa. Posebno se izdvaja Međugorje, mjesto svjetski poznatih hodočašća, zatim Široki Brijeg s Crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije – nacionalnim spomenikom, te svetišta u Kondžilu (Komušina) i Rami. Jedno od najmanjih, ali i najstarijih svetišta je Svetište Gospe Olovske u Olovu, koje stoljećima okuplja ne samo katolike, već i pripadnike islamske zajednice.
Izvan BiH, najveće hodočasničko okupljanje u Hrvatskoj održava se u Mariji Bistrici, a poznata svetišta nalaze se i u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu i Voćinu. U svijetu su među najpoznatijima Lurd (Francuska), Fatima (Portugal), Altötting (Njemačka), Češtočova (Poljska), Loreto (Italija) i Guadalupe (Meksiko).
Velika Gospa za katolike predstavlja ne samo vjerski blagdan, već i dan zajedništva, molitve i zahvalnosti, koji već stoljećima okuplja vjernike oko simbola vjere, nade i ljubavi.
