Visoki računi za energiju mnogima su stvarna briga, ali održavanje doma toplim važno je i zbog zdravlja. Osjećaj hladnoće nije samo neugodan – temperatura u prostoru u kojem boravimo može uticati na to kako se osjećamo i kako nam tijelo funkcioniše.
Iako je pranje ruku i dalje jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih navika, zdravstveni stručnjaci često naglašavaju i još jednu stvar: topliji dom može pomoći da se lakše “održimo na nogama”.
Koliko je “dovoljno toplo”
Pitanje koje se svake zime ponavlja je: koja je temperatura najbolja ako želimo smanjiti rizik od zdravstvenih problema? Više zdravstvenih institucija i smjernica u Evropi i svijetu često se slaže oko iste donje granice: 18°C se navodi kao razumna minimalna temperatura za većinu zdravih ljudi tokom hladnijih mjeseci, prenosi Index.hr.
U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o stanovanju i zdravlju ističe se da bi stambeni prostori trebali biti dovoljno zagrijani kako bi stanari bili zaštićeni od štetnih posljedica hladnoće, a 18°C se navodi kao uravnotežen minimum za opštu populaciju u umjerenoj i hladnijoj klimi.
Drugim riječima, nije nužno da u stanu bude “u kratkim rukavima”, ali ideja je da ne živimo u prostoru u kojem se tijelo stalno bori s hladnoćom.
Kome treba toplije
Važno je naglasiti da svima ne odgovara ista temperatura. Osobe koje su osjetljivije na hladnoću često trebaju višu temperaturu – na primjer stariji, mala djeca, trudnice, ljudi s hroničnim bolestima (srca, pluća i slično) te oni koji su slabije pokretni ili provode puno vremena kod kuće.
Za takve grupe neke zdravstvene preporuke idu i korak dalje pa se spominju brojke poput oko 23°C u dnevnoj sobi i oko 18°C u ostalim prostorijama, posebno ako se u domu boravi veći dio dana.
