Prirodne katastrofe prouzročile su u 2024. godini u zemljama širom svijeta štetu od 320 milijardi dolara, procijenio je njemački reosiguravatelj minhenski Re.
Iznos je znatno veći od prosjeka u proteklih deset godina, utvrdili su u toj kući, dodajući da se 2024. svrstala među godine s najvećom štetom od prirodnih katastrofa od 1980. godine, čak i kada se isključi inflacija.
„Svijet nikada nije bilježio tako visoke temperature, a one donose jače oluje, ekstremne vremenske prilike i poplave”, rekao je glavni klimatolog Tobias Grim.
„Ne može se svaka oluja pripisati klimatskim promjenama, ali sve je jasnije da klimatske promjene igraju značajnu ulogu”, rekao je Grim.
Manji osigurani iznos
Osigurani iznos štete u 2024. iznosi pak samo oko 140 milijardi dolara, naveli su u izvješću objavljenom u četvrtak. U proteklih trideset godina iznosio je u prosjeku 181 milijardu dolara godišnje, kada se isključi inflacija, dodaju.
U proteklih deset godina prosjek je bio znatno viši i iznosio je 236 milijardi dolara.
Prošla godina treća je po iznosu osigurane štete gubitaka od 1980., a peta po iznosu ukupne štete, izračunali su.
Izgubljenih 11 tisuća života
Prirodne katastrofe odnijele su lani jedanaest tisuća ljudskih života, manje od prosjeka, dijelom i zato što je svijet bio pošteđen katastrofe nalik potresu u Turskoj i Siriji u 2023. koji je usmrtio desetke tisuća ljudi.
Podatak istodobno pokazuje da “prevencija donosi rezultate”, rekao je Grim.
Mnoge zemlje uložile su u proteklim desetljećima znatno više napora u ublažavanje posljedica tajfuna i potresa.
Skuplje police
Minhen Re već godinama dokumentira štetu od prirodnih katastrofa budući da je važan faktor u izračunu premija osiguranja.
Veći iznosi štete kroz dulje vremensko razdoblje znače i znatno skuplje police osiguranja.
Osiguravajuća društva dijele prirodne katastrofe na „opasne vremenske pojave kratkog trajanja”, kao što su veliki uragani ili potresi, i svakodnevne rizike, kao što su grmljavinske oluje i poplave.
„U 2024. imali smo oboje – i uragane koji su prouzročili veliku štetu i niz oluja i poplava. Zato su i gubici u 2024. značajno veći nego u godini ranije i iznad dugoročnog prosjeka”, tumači Grim.
Uragani u SAD-u
Najveću štetu od prirodnih katastrofa zabilježila je i lani Sjeverna Amerika, od 190 milijardi dolara, izračunali su reosiguravatelji.
“Razlog su uragani i sezona oluja koje su prouzročile ogromnu štetu, u prvom redu zbog velikog broja tornada”, rekao je Grim.
Samo uragani Helene i Milton prouzročili su štetu od 94 milijarde dolara, procjenjuju u Minhen Reu.
Ovih dana Kaliforniju su opustošili razorni šumski požari. Gusto naseljena američka savezna država spada po procjeni geoznanstvenika među visokorizična područja.
Poplave u Španjolskoj
Dugoročni trend povećanja iznosa štete od prirodnih katastrofa može se uočiti i u Europi, naglašavaju, procijenivši da je lani iznosio 31 milijardu dolara.
Osigurani iznos štete iznosi 14 milijardi dolara, dodali su.
“Samo su poplave u španjolskoj Valenciji prouzročile više od četiri milijarde dolara štete pokrivene osiguranjem”, naglasio je Grim.
Ekstremne vremenske prilike sada bilježe i regije koje su ih donedavno bile pošteđene, dodao je, istaknuvši primjer poplava u Dubaiju u travnju.
