Napeta svjetska debata je u toku o tome kako i da li dozvoliti rudarsku eksploataciju dubokog mora, dok je već jedna velika kompanija zaprijetila da će podnijeti zahtjev za izdavanje takve dozvole prije nego što se Ujedinjene nacije dogovore o pravilima o tome i prije nego što propisi budu na snazi.
Više od dvadesetak zemalja pozvalo je na zabranu, pauzu ili moratorijum na eksploataciju dubokog mora, uključujući Peru i Grčku pošto je Međunarodna uprava UN za morsko dno nastavila pregovore o predloženom kodeksu za takvo rudarstvo.
“Pred nama su dvije veoma naporne nedjelje”, rekao je Olav Miklebust, predsjednik Savjeta te uprave UN (UN International Seabed Authority), dok su neke države upozoravale da predloženi regulatorni okvir ima značajne praznine i da ne uključuje neke od njihovih prijedloga.
Ta uprava sa sjedištem na Jamajci, globalni je čuvar dubokih voda koje ne potpadaju pod samostalnu jurisdikciju država svijeta, a odobrila je 31 ugovor za istraživanje mogućnosti za rudarenje, mada nije odobrila nijednu eksploataciju dok se debata nastavlja.
Veliki dio tekućih istraživanja je usredsređen u zoni Klarion-Kliperton od 4,5 miliona kvadratnih kilometara između Havaja i Meksika, na dubini od 4.000 do 6.000 metara ispod površine mora.
Naučnici su rekli da su se minerali na tim dubinama formirali milionima godina i da bi njihovo rudarenje moglo da izazove niz problema pod morem, a na obalama zagušljive oluje prašine.
“Duboki okean održava ključne procese koji čine cijelu planetu pogodnom za život – od pokretanja okeanskih struja koje regulišu vrijeme, do skladištenja ugljenika i zaštite planete od uticaja klimatskih promjena”, rekla je Sofija Cenikli sa Koalicijom za očuvanje dubokog mora.
Oni koji podržavaju duboko morsko rudarstvo tvrde da je ono jeftinije i da ima manji uticaj na životnu sredinu od rudarenja na kopnu. Među onima koji se zalažu za eksploataciju je i “The Metals Company”, kanadsko preduzeće za koje se uglavnom očekuje da će prvo tražiti dozvolu za početak podmorskog rudarenja.
Debata o rudarstvu u dubokom moru dolazi usred rastuće potražnje za plemenitim metalima, uključujući kobalt, nikl i bakar čiji kristali nastaju u okeanima, a koriste se u baterijama električnih automobila i drugim “zelenim” tehnologijama.
“Još je mnogo posla koji treba da se uradi”, rekao je predstavnik Francuske Olivije Gujonvarš o predloženom rudarskom kodeksu.
Elza Moreira Marselino de Kastro, predstavnica Brazila, rekla je da je potrebno više jasnoće o pitanjima odgovornosti i drugim detaljima o predloženom fondu za nadoknadu za životnu sredinu.
Savjet bi trebalo da raspravlja o tom pitanju naredne dvije nedjelje, a zatim će održati skupštinu na kojoj će izabrati generalnog sekretara.
(b92)
