Članovi nevladine organizacije Centar za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd prisustvovali su obilježavanju 31. godišnjice zatvaranja logora “Heliodrom” kod Mostara.
Objekt bivše JNA vojarne u Rodoču, južno od Mostara, tokom proteklog rata služio je kao zatvor Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) za područje Mostara i šire okoline. Objekat je tokom sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i HVO-a objekt je služio kao mjesto zarobljavanja osoba bošnjačke nacionalnosti, civila i vojnika, sa šireg područja Mostara.
Zarobljenici su bili podvrgnuti teškim uslovima i ograničenom pristupu hrani i vodi te su bili prisiljeni na rad. Osim toga bili su podvrgnuti i svakodnevnim zlostavljanjima i premlaćivanjima.
Kroz logor je, prema svjedočenjima bivših logoraša, prošlo 10.000 ljudi od toga 6.000 Mostaraca. Najmanje 77 zarobljenika je preminulo od posljedica zarobljavanja u ovom objektu, saopštenoo je iz Centra za nenasilnu akciju.
Pristup heliodromu i drugim nekadašnjim lokacijama zarobljavanja nije bio omogućen ni ovaj put.
Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarović izjavio je kako je zatvorena kapija najbolji komentar na odnos gradskih vlasti prema bivšim logorašima.
“Ova zatvorena kapija pokazuje ko su i kakvi su ljudi koji gospodare ovim prostorom i Sveučilištem u Mostaru. To i jesu ljudi koji su idejni tvorci svega što se događa u društvu i stoga nas ništa ne čudi. Ti ljudi ne zaslužuju da obavljaju funkcije koje obavljaju, posebno funkciju rektora“, rekao je Hajdarović.
Centar za nenasilnu akciju u 2024. godini organizovao je, zajedno s bivšim logorašima, posjetu bivšim zarobljeničkim objektima na području Hercegovine.
Tom prilikom bivši logoraši zajednički su posjetili vojarne Čelebići kod Konjica, Heliodrom u Rodoču kod Mostara, bivšu Osnovnu školu u Zijemlju u Istočnom Mostaru i Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici.
Iako se radilo o zajedničkoj inicijativi koja je imala široku podršku logoraša, odgovorni sa Sveučilišta Mostar i Muzeja “Bitka za ranjenike na Neretvi” nisu dozvolili ulazak i obilazak nekadašnjih mjesta zarobljavanja.
Heliodrom je, uz niz drugih mjesta u BiH i regiji, prepoznat kao neobilježeno mjesto zarobljavanja gdje se, ističu iz Centra, žrtvama kontinuirano onemogućava pristup i nastoji negirati patnja kroz koju su prošli.
Tamara Zrnović iz Centra za nenasilnu akciju kaže kako je ovogodišnje prisustvo komemoraciji povodom zatvaranja objekta “Heliodrom” kontinuirana podrška žrtvama koje se bore za pravo na sjećanje.
“Jasno nam je da ne možemo nadomjestiti ljudske gubitke i patnju, ali želimo učiniti sve što je u našoj moći da izgradimo odnose međusobnog uvažavanja, poštovanja i povjerenja koji bi bili brana prijetnji da mržnja među ljudima različitih zajednica bude temelj novih nepravdi i nasilja u budućnosti. Danas smo došli da pružimo podršku ljudima koji traže da im se prizna patnja kroz koju su prošli, da im Sveučilište u Mostaru omogući da priđu, polože cvijeće. Njihova spremnost da podrže i druge ljude koji se suočavaju sa sličnim opstrukcijama nije samo iskaz dobre volje već i pokazatelj da je zajedničko sjećanje i solidarnost moguća“, navela je Zrnović, saopšteno je iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
