Akademik Slavo Kukić je preminuo. Ovu informaciju za portal N1 potvrdio je bliski prijatelj Stipe Prlić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća u BiH.
Slavo Kukić rođen je 1954. godine u Vinjanima, Posušje. U veljači 1977. godine je na Fakultetu političkih nauka Sarajevo stekao zvanje diplomiranog politologa, 1983. godine na Interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Univerziteta u Sarajevu titulu magistra društvenih znanosti te, na koncu, u studenomu 1986. godine na Fakulteta političkih nauka titulu doktora socioloških znanosti.
Radni vijek započinje 1977. godine kao stručni suradnik u SO-e Posušje, potom kao rukovoditelj Marksističkog centra, a nakon toga odlazi u obrazovanje. U Srednjoškolskom centru u Posušju je radio kao profesor, a zatim i kao ravnatelj. Sredinom 1987. godine izabran je na funkciju predsjednika Izvršnog odbora SO-e Posušje, a nakon toga, 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru, na kojem je u radnom odnosu do odlaska u mirovinu 2018. godine.
U zvanje docenta biran je 1987. godine, u zvanje izvanrednog profesora 1997., a u zvanje redovitog profesora 2000. godine. U četiri mandata je prodekan za nastavu, u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih magistarskih studija, te u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih specijalističkih studija. Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, ali i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima više fakulteta u Bosni i Hercegovini i regiji – Agronomskom, Filozofskom, Medicinskom te Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, Ekonomskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Fakultetu političkih nauka i Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku itd.
Ovako intenzivan angažman u visokoškolskom nastavnom radu posljedica je rijetko plodnog spisateljskog rada. Sam ili u koautorstvu potpisuje 35 knjiga i studija – među njima devet sveučilišnih i tri srednjoškolska udžbenika. U svojstvu voditelja ili člana ekspertnog tima, potom, potpisuje i dvanaest projekata iz područja sociologije, politologije i ekonomije, a na jednom od njih – Early Warning System in Bosnia and Herzegovina – radi u kontinuitetu pet godina. Na koncu, autor je preko 160 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u časopisima i zbornicima na više svjetskih jezika, te oko 90 recenzija i prikaza djela drugih autora.
Član je i većeg broja redakcija i uredništava časopisa i zbornika: Zbornik radova – Journal of Economy and Business (Mostar), Sociološki diskurs (Banja Luka), Tranzicija (Tuzla), Medijski dijalozi (Podgorica), a danas je kourednik časopisa Dijalog ANUBiH – te više organizacijskih odbora znanstvenih skupova i drugih odbora, a pod njegovim mentorstvom su urađene tri doktorske disertacije, pet magistarskih i šezdesetak diplomskih radova.
Angažiran je i kao ekspert Evropske komisije na pitanjima razvoja lokalne samouprave. Do sada je, u tom svojstvu, sudjelovao u realizaciji projekata razvoja lokalne samouprave u BiH i Gruziji.
U društvenom životu BiH je angažiran u radu niza NVO. Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za zaštitu prava manjina, član Upravnog odbora Centra za euroatlanske integracije, te Centra za unapređenje ljudskih prava i demokracije, član upravnog odbora Helsinškog komiteta BiH itd.
Na koncu, čitav radni vijek je angažiran i u društvenom i gospodarskom životu BiH. Bio je direktor Srednjoškolskog centra u Posušju, predsjednik Izvršnog odbora SO-e Posušje, a 2011. godine i mandatar za sastav Vijeća ministara BiH. Zaboraviti ne treba ni to da je 9 godina bio na čelu upravljačke strukture Federalne RTV – od njezina formiranja 2000. godine do rujna 2009. godine – u vremenu, u kojemu je FTV stvorila program, serijski posebice, po kojemu je prepoznatljiva još uvijek.
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje društvenih nauka izabran je 2012, a za redovnog 2018. godine.
(Tekst N1/Foto:Večernji list)
