U napadima izraelske vojske na Libanon od 8. oktobra 2023. godine, a koji su završili prekidom vatre, poginule su 3.823 osobe, uključujući 960 žena i djece te 222 zdravstvena radnika, a oko 1,9 miliona ljudi je prisilno raseljeno, piše Anadolu.
Događaj koji je zapalio fitilj sukoba između Izraela i Hezbollaha bilo je pokretanje napada izraelske vojske na Pojas Gaze 7. oktobra 2023. godine.
Dan nakon početka ovih napada, 8. oktobra 2023., počeli su takozvani “kontrolirani” sukobi između Izraela i Hezbollaha.
Sukobi su se intenzivirali 30. jula 2024. kada je Izrael ubio višeg komandanta Hezbollaha u Bejrutu, glavnom gradu Libanona.
Meta izraelske vojske 30. jula u Bejrutu bio je Fuad Shukr, za kojeg se kaže da je bio desna ruka generalnog sekretara Hezbollaha Hasana Nasrallaha i drugo ime Hezbollaha.
Nakon ovog napada u kojem je Sukur ubijen, sukob između Izraela i Hezbollaha se pojačao.
Sukobi u Libanonu izmakli su kontroli nakon napada koji su započeli eksplozijom pejdžera i walkie-talkieja u septembru, a nastavili se nizom ubistava.
Najprije su 17. septembra detonirani dojavljivači koje koriste pripadnici Hezbollaha. Dan nakon ovih napada, 18. septembra, detonirani su walkie-talkieji koje su koristili članovi Hezbollaha.
Hezbollah je naveo da Izrael stoji iza eksplozije dojavljivača i walkie-talkieja, a uprava Tel Aviva nije preuzela odgovornost za napade.
Nakon ovih eksplozija dojavljivača, koje su rezultirale smrću 37 osoba i ranjavanju više od 3.000 ljudi, Izrael je pokrenuo atentate usmjerene na visoke dužnosnike Hezbollaha u Libanonu.
U tom kontekstu, 20. septembru izvršen je zračni napad na stambenu zgradu u južnom dijelu Bejruta.
Hezbollah je objavio da je 15 njegovih članova, uključujući jednog od viših vojnih zapovjednika, İbrahima Akila, poginulo u napadu.
Nakon Akilovog ubojstva, Ibrahim Mohammed Kubeysi, jedan od viših zapovjednika Hezbollaha, poginuo je u izraelskom zračnom napadu u Bejrutu 24. septembra.
Izrael, koji je preuzeo odgovornost za napad, tvrdio je da je Kubeysi bio zapovjednik zadužen za raketne sisteme Hezbollaha.
Nakon Kubeysija, izraelska vojska objavila je da je 26. septembra u Bejrutu gađala Mohammeda Husseina Surura, također jednog od viših zapovjednika Hezbollaha.
Tvrdilo se da je Surur, koji je poginuo od posljedica zračnog napada, bio zapovjednik Hezbollahovog odjela za naoružane bespilotne letjelice.
Atentat na Nasrallaha
Izrael je potom gađao područje u okrugu Dahiye u južnom Bejrutu, za koje je tvrdio da je komandni centar Hezbollaha.
Prema pisanju izraelskih medija, u zračnim napadima u kojima su učestvovalo brojni ratni avioni korišteno je više od 80 projektila, svaki težak oko tonu.
Generalni sekretar Hezbollaha Hassan Nasrallah i zapovjednik Južne fronte Ali Karaki poginuli su u napadu.
Osim ovih atentata, Izrael je izveo zračne napade koncentrirane na jugu i istoku zemlje, posebno u okrugu Dahiye u Bejrutu, glavnom gradu Libanona.
Nakon zračnih napada uslijedila je kopnena invazija
Izrael je signalizirao da će napasti Libanon svojim atentatima i zračnim udarima velikih razmjera.
Bivši ministar odbrane Yoav Gallant i visoki izraelski vojni dužnosnici također su dali izjave potvrđujući ove signale.
Nakon sastanka izraelske vlade 30. septembra započeo je proces koji vodi okupaciji.
Izraelska vojska objavila je da je započela ograničene i intenzivne kopnene napade na Hezbollahovu infrastrukturu u južnom Libanonu.
Nastavak atentata
Izraelska vojska nastavila je s atentatima na visoke dužnosnike Hezbollaha u Libanonu, gdje je intenzivirala napade iz zraka i kopna.
Uvečer 3. oktobra, meta izraelskog napada bio je predsjednik Izvršnog vijeća Hezbollaha Hashim Safiyuddin, koji je prikazan kao mogući Nasrallahov nasljednik.
Uprava Tel Aviva objavila je da je Safiyuddin bio meta zračnog napada u Bejrutu. Hezbollah je potvrdio Safiyuddinovu smrt u izraelskom zračnom napadu 23. oktobra.
Konačno, Izrael je 17. novembra ubio oficira za medije Hezbollaha Mohammeda Afifa. Afif je poginuo u zračnom napadu na glavni grad Bejrut.
U napadima ubijene 3.823 osobe
U napadima Izraela na Libanon od 8. oktobra 2023. poginule su 3.823 osobe, uključujući 960 žena i djece te 222 zdravstvena radnika, a 15.859 osoba je ranjeno.
Otprilike 1,9 miliona ljudi raseljeno je u Libanonu, koji ima 5,3 miliona stanovnika, zbog napada. Više od 624.000 prognanika moralo je emigrirati u Siriju.
Teška razaranja
Kao i u Gazi, napadi izraelske vojske u Libanonu također su uzrokovali velika razaranja.
Izraelska vojska, koja je svojim kopnenim napadima ciljala južno od rijeke Litani, zračnim je udarima gađala mnoge gradove, posebino glavni grad Beirut.
Teška razaranja ostala su u gradovima zbog zračnih napada koncentriranih na istoku i jugu zemlje, kao i u Bejrutu.
Razaranja u selima i gradovima usljed kopnenih napada bila su teža. Prema libanonskoj novinskoj agenciji, izraelska vojska je dosad u svojim kopnenim napadima uništila 37 gradova u južnom Libanonu i uništila više od 40.000 kuća.
