Na samu Novu godinu ruski plin prestao je teći kroz Ukrajinu. Kijev je 1. januara 2025. nazvao “historijskim” danom, jer je ukrajinsko odbijanje produženja tranzitnog sporazuma s ruskim energetskim divom Gazpromom zaustavilo značajan priliv novca Kremlju za finansiranje sveobuhvatne agresije na Ukrajinu.
Ali, u susjednoj Moldaviji taj potez prijeti izazvati ozbiljnu krizu, koja potencijalno može prerasti okvire energetske pa i humanitarne. Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od najteže pogođenih zemalja odlukom Kijeva. Objavila je da će sada morati uvesti mjere za smanjenje potrošnje plina za trećinu i proglasila je 60-dnevno vanredno stanje.
U Pridnjestrovlju – poznatom i kao Transnistrija – odmetnutoj separatističkoj istočnoj regiji Moldavije lojalnoj Moskvi, godina je počela grijanjem samo bolnica i ključne infrastrukture, ali ne i domova. Pridnjestrovlje je samostalno proglasilo vanredno stanje i prekinulo u srijedu opskrbu domaćinstava grijanjem i toplom vodom, nakon što je Rusija prestala isporučivati plin preko Ukrajine. Samoproglašena Pridnjestarska moldavska republika je proruski entitet koji se odvojio od ostatka Moldavije nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, koji je primao ruski plin preko Ukrajine, ali je ta ruta opskrbe u srijedu prekinuta istekom ugovora o tranzitu između dviju zaraćenih zemalja.
“Topla voda je bila uključena do oko dva sata ujutro, provjerio sam. Sada je isključena i radijatori su jedva topli”, rekao je Dmitrij za BBC telefonom iz svog stana u enklavi.
“Još uvijek imamo plina, ali tlak je vrlo nizak – samo ono što je ostalo u cijevima”, kaže i dodaje da je svugdje isto.
Pridnjestrovlje se odvojilo od ostatka Moldavije u kratkom ratu dok se raspadao Sovjetski Savez. Tamo su još i danas prisutne ruske vojne snage, a privreda u potpunosti ovisi o ruskom plinu, za koji vlasti u glavnom gradu odmetnute regije, Tiraspolu, ne plaćaju ništa.
“Oni samo imaju datoteku u kojoj piše koliki je dug svaki mjesec”, objašnjava Jakub Pieńkowski s Poljskog instituta za međunarodne odnose (PSIM). “A Rusija nije ni zainteresovana tražiti taj novac”, dodaje.
Privredne i političke posljedice
A ta je linija spasa preko Ukrajine odjednom prekinuta. U nekim pridnjestrovskim gradovima vlasti postavljaju “tačke za grijanje”, a postoje i telefonske linije za pomoć u pronalaženju drva za ogrjev. Stanovnici su pozvani da se toplo odijevaju, okupe članove porodice u jednoj sobi, objese pokrivače ili debele zavjese preko prozora i balkonskih vrata i zatvore pukotine na prozorima i vratima te da koriste električne grijalice.
“Zabranjeno je koristiti plinske ili električne peći za grijanje stana – to može dovesti do tragedije”, poručili su iz lokalne energetske kompanije Tirasteploenergo.
Glavna elektrana Transnistrija u Kurčuganu već radi na ugljen umjesto na ruski plin i vlasti kažu da ga ima dovoljno samo za 50 dana. To znači probleme za ostatak Moldavije, koja 80 posto električne energije dobiva iz Kurčugana.
Vlada u Kišinjevu kaže da ima dovoljno plina za grijanje zemlje do proljeća te da će se prebaciti na kupovinu električne energije iz Evrope, ali to znači golemo povećanje troškova. Vanredno stanje uvedeno je prošlog mjeseca, a kompanijama i građanima rečeno je da smanje potrošnju dok je zemlja spremna za isključenja struje.
Nagli prekid isporuke plina preko Ukrajine pogađa i Slovačku i Mađarsku, članice NATO-a i Evropske unije na čelu kojih su proruski premijeri i saveznici Viktor Orban i Robert Fico. Obje vlade koje simpatizuju Moskvu bile su daleko sporije od drugih u EU u skidanju s ovisnosti o ruskim energentima i stopiranju finansiranja ruskog rata protiv susjedne zemlje. Plaćanje viših cijena za alternativne dobavljače predstavljat će značajno opterećenje za njihove budžete.
No, Moldavija je daleko siromašnija i manje stabilna zemlja i produžena kriza bi mogla bi imati ozbiljne privredne i političke posljedice – a to bi moglo biti upravo ono što Kremlj i želi. Rusija bi svoje saveznike u Pridnjestrovlju mogla opskrbljivati preko Turske, iako po većoj cijeni, što bi značilo i električnu energiju za cijelu Moldaviju. Ipak, umjesto toga, Gazprom tvrdi da je obustavio opskrbu jer Kišinjev navodno duguje gotovo 700 miliona dolara. Moldavska vlada, pak, tvrdi da je međunarodna revizija rekla da je stvarni iznos oko devet miliona dolara, koji je k tome uglavnom vraćen.
Ruska igra destabilizacije
“Ovo ne tretiramo kao energetsku krizu, već sigurnosnu krizu koju je izazvala Rusija kako bi ekonomski i društveno destabilizirala Moldaviju”, rekla je za BBC Olga Rosca, vanjskopolitička savjetnica moldavske predsjednice.
“Ovo je očito pripremna operacija uoči parlamentarnih izbora 2025. kako bi se obnovio zahtjev za povratkom proruskih snaga na vlast”.
Odnosi između Moldavije i Moskve su napeti. Nakon što je bila dio SSSR-a, Moldavija je započela pregovore o pridruživanju EU i još je odlučnije okrenula leđa Rusiji nakon njezine sveobuhvatnije agresije na Ukrajinu. Predsjednica Maia Sandu ponovo je izabrana na dužnost prošle godine uprkos dokazima o masovnoj kampanji protiv nje vođenoj iz Moskve. A ta kampanja ne staje. Prije njezine inauguracije, ruska vanjska obavještajna agencija SVR izdala je bizarnu izjavu lažno tvrdeći da Sandu planira silom vratiti Pridnjestrovlje kako bi obnovila opskrbu energijom, opisavši moldavsku predsjednicu kao “pomahnitalu” i “emocionalno nestabilnu”.
Analitičar Jakub Pieńkowski slaže se da Kremlj iskorištava odluku Kijeva da zabrani tranzit ruskog plina.
“To je razlog za kreiranje nekih političkih i društvenih pitanja u Moldaviji”, tvrdi on. “Cijene struje već su porasle oko šest puta u tri godine i ljudi su ljutiti”, dodaje.
Kako se humanitarna situacija u Pridnjestrovlju pogoršava, pritisak na Kišinjev će rasti. Istovremeno, Tiraspol odbija svaku pomoć, čak i generatore.
“Oni će stvoriti narativ da Kišinjev smrzava Pridnjestrovlje kako bi se pokorilo”, smatra Olga Rosca.
Čak i ako Tiraspol odluči kupovati plin iz drugih izvora, udar na njegovu privredu mogao bi biti katastrofalan.
“Ovdje bi cijene skočile, uključujući grijanje i hranu. A ovdje su penzije male i nema posla”, kaže Dmitrij iz Benderja, u tampon zoni na rubu Transnistrije. Kaže da se ljudi tamo jedva “drže” i ovako kako je sada bilo, a sada će život i drugdje u Moldaviji također postati teži.
“Rusija može pričekati izbore i tada će vjerovatno pobijediti stranke koje nisu pro-EU… Jer Maia Sandu može govoriti o pristupanju EU, ali kakva korist od toga ako ljudi nemaju novca za struju ili plin?…To je cilj Rusije”, tumači Jakub Pieńkowski.
Nova prilika za zloćudnu rusku operaciju
Moldavski savjetnik za nacionalnu sigurnost, Stanislav Secrieru, optužio je Rusiju u izjavi za Politico da svoj izvoz energenata koristi kao oružje “kako bi ekonomski i društveno destabilizovala Moldaviju, oslabila proreformsku vladu uoči izbora i proizvela političke zahtjeve za povratak pro-ruske snage na vlast”. Prema Secrieruu, Moldavija – koja je gorljivi zagovornik Ukrajine od početka agresije Moskve i osigurala je status kandidata za članstvo u EU – nije suočena s “energetskom krizom, nego se radi o namjerno izazvanoj sigurnosnoj krizi i kremaljskoj pripremi terena za unutrašnju destrukciju prije parlamentarnih izbora 2025.
Prozapadna predsjednica Maia Sandu i njezina vlada suočavaju se s još jednim ključnim glasanjem do ljeta, nakon što je Sandu prošle godine uspjela izboriti novi mandat, a referendum o putu u EU je prošao, iako s izrazito tijesnom razlikom zbog navodne zloćudne ruske hibridne kampanje utjecaja i dezinformacija, s ciljem da na vlast u Kišinjevu budu izabrane proruske političke snage.
Kako je pisao Jutarnji list, Maia Sandu je u izbornoj noći optužila “strane elemente” (nije direktno spomenula Moskvu, ali očito je na nju mislila) koji su se miješali u izbore kako bi destabilizovali Moldaviju, pa je spomenula da je “kupljeno 300 hiljada glasova”, što je oko 20 posto biračkog tijela, a sve u režiji moćnog moldavskog biznismena i političara Ilana Șora koji je utočište našao u Moskvi. Optužen je za pronevjeru milijardu dolara iz budžeta, a njegova stranka, koja nosi ime po njemu, zbog toga je zabranjena u Moldaviji.
Sandu je ponudila humanitarnu pomoć za Pridnjestrovlje, ali tvrdi da su je lokalni lideri dosad odbijali. Prema ključnim kreatorima evropske politike, Pridnjestrovlje je glavna prepreka za pristupanje Moldavije evropskom bloku, s više od hiljadu ruskih vojnika stacioniranih u regiji kojom upravljaju proruski separatisti, piše Jutarnji.hr.
