Građanski bojkot visokih cijena u Bosni i Hercegovini, koji je u početku dobio snažnu podršku javnosti, sada se suočava s unutrašnjim podjelama među organizatorima.
Nakon prvog dana bojkota, kada su potrošači pokazali svoju moć kroz demokratske metode pritiska, uslijedili su konkretni rezultati – neki proizvodi su pojeftinili, a vlast je bila primorana reagovati. To je dovelo do odluke da se bojkot produži na dva dana, ali već tada je bilo vidljivo da entuzijazam opada.
Međutim, najveći problem sada nije samo manji odziv građana, već i podjele unutar grupe koja je organizovala bojkot. Facebook grupa BOJkot.ba koja je pozivala na akciju zapala je u sukobe između svojih osnivača i administracije, a razilaženja su dovela do otvorenih optužbi i raskola.
Ključni spor nastao je između Suada Đozića, jednog od administratora, i drugih članova koji su ga optužili za samovolju, isključivanje neistomišljenika i donošenje odluka bez saglasnosti ostatka tima.
Dodatni prijepori nastali su o pitanju treba li bojkotovati pojedinačno kompanije i koje trgovine bi trebalo bojkotovati. Dok su jedni zagovarali postepeni bojkot trgovinskih lanaca po uzoru na slične akcije u regiji, drugi su insistirali na sveobuhvatnoj i dužoj akciji.
Administratori su Đoziću zamjerili što je, kako oni tvrde, “sve pretvorio u projekat jednog čovjeka”, te su ga izbacili iz grupe.
S druge strane, Đozić odbacuje optužbe, tvrdeći da je unutar grupe bilo pritisaka i da su neki članovi imali skrivene motive. Đozić, koji je bio jedan od osnivača grupe, ističe da je prvobitna ideja bila da bojkot bude usmjeren prema svim trgovačkim lancima jednako, u skladu s odlukom članova izraženom kroz anketu.
“Mnogi su predlagali drugačiji pristup, po uzoru na Hrvatsku, gdje se bojkotuje lanac po lanac, sedmicu po sedmicu. No, ja sam jasno govorio da to može biti promijenjeno isključivo kroz novu anketu i da ću poštovati volju većine”, stoji u objavi Đozića.
Međutim, kako tvrdi, insistiranje na principu jednakog bojkota prema svima dovelo je do neslaganja unutar administracije grupe.
“Pritisci su postajali sve veći, a neslaganja su prerasla u vrijeđanja. Na kraju sam izbačen iz grupe koju sam osnovao, a moj stav o neprihvatanju selektivnog udara na jednu kompaniju je izbrisan”, dodao je Đozić.
Đozić vjeruje da iza ovih događaja stoji namjera da se bojkot usmjeri prvenstveno na trgovački lanac Bingo, te da je on iskorišten kako bi grupa dosegla 75.000 članova, a potom odstranjen kada je navodno postao prepreka drugačijem konceptu bojkota.
On je nakon toga napravio drugu Facebook grupu “Bojkot u BiH”, dok je grupa “BOJkot.ba” nastavila s radom i odlučila da se zadrži na praksi bojkotovanja svih trgovačkih lanaca jednog dana u sedmici, odnosno petkom.
Bez obzira na razmirice i optužbe, činjenica je da su cijene i dalje visoke, a pitanje je hoće li građanski pritisak uopće imati snagu da se nastavi s obzirom da ni oni koji su “poveli” bojkot ne mogu da se dogovore o taktici.
Raskol u grupi organizatora mogao bi značiti kraj masovnijih akcija, ali i potvrditi staru matricu prema kojoj su građanske pobune u BiH često kratkog daha i lako se rasplinu uslijed unutrašnjih sukoba.
