Sviranje klavira simultano aktivira vizuelne, auditivne i motoričke regije mozga.
Ova jedinstvena multisenzorna stimulacija dovodi do dubokih neuroloških promjena, uključujući povećanje sive mase i jačanje veze između hemisfera.
Studija Univerziteta u Bathu (2022) pokazala je da su polaznici bez prethodnog muzičkog znanja već nakon mjesec dana klavirskih vježbi imali znatno smanjene nivoa stresa i poboljšane funkcije pažnje. Istraživanje objavljeno u Frontiers in Psychology (2021) dodatno je pokazalo da starije osobe koje sviraju klavir sporije gube kognitivne funkcije, poebno verbalno pamćenje.
Neurologinja dr. Jessica Grahn s Univerziteta Western objašnjava kako “sviranje klavira uključuje simultano planiranje, slušanje, koordinaciju i emocionalnu ekspresiju – to je kao da mozak radi jogu i meditaciju istovremeno.”
Zbog te sveobuhvatne moždane aktivacije, sviranje klavira se sve češće koristi i u terapijama za neurodegenerativne bolesti, posttraumatski oporavak i ADHD, piše Čuvajzdravlje.ba.
