Moždani udar je i dalje jedan od vodećih uzroka trajnog invaliditeta i smrtnosti odraslih. Brza medicinska reakcija ključna je za smanjenje posljedica moždanog udara, na što nas podsjeća i Svjetski dan borbe protiv moždanog udara, koji se obilježava danas.
U svijetu čak 12 miliona osoba doživi moždani udar. Može nastati kod bilo koga i u bilo kojoj dobi. Moždani udar može pogoditi sve u našoj okolini – članove porodice, prijatelje, kolege na radnom mjestu i u zajednici.
Moždani udar ostaje značajan zdravstveni izazov i u Bosni i Hercegovini, gdje godišnje pogađa oko 9.000 ljudi.
Uzroci i posljedice
Moždani udar nastaje kao posljedica smetnji cirkulacije krvi u mozgu ili u dijelu mozga. Bez opskrbe živčanih stanica krvlju dolazi do oštećenja ili smrti stanica. Neurološki simptomi moždanog udara ovise o tome u kojem dijelu mozga nastaje smetnja cirkulacije. To može uticati na ljudsko tijelo, pokretljivost i govor, kao i na to kako oni misle i osjećaju.
Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvnog suda i prodiranjem krvi u okolno tkivo).
Faktori rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može uticati su starost, pol, rasa, genetika, moždani udar u porodičnoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim napadima.
Međutim, faktori rizika na koje se može uticati su povezani su sa stilovima života kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, pretilost, nepravilna prehrana i fizička neaktivnost, stres, upotreba oralnih kontraceptiva.
Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe.
Takođe, simptomi su i naglo zamagljenje ili gubitak vida, naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Prevencija i brza reakcija ključne
Stručnjaci kažu da svako pojedinačno može sam za sebe napraviti mnogo. Čestom kontrolom krvnog pritiska, naročito ako osoba pripada rizičnim grupama. Liječenjem povišenog krvnog pritiska smanjuje se rizik, kako za moždani udar, tako i za bolesti srca.
Prestankom pušenja- istraživanja su pokazala da se rizik za moždani udar smanjuje kod onih koji su prestali pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače, redovnom fizičkom aktivnošću – fizička aktivnost jača srce i krvne sudove, poboljšava cirkulaciju, prevenira aterosklerozu, reguliše i održava poželjnu tjelesnu masu, reguliše metaboličke procese pa i metabolizam šećera, daje fizički polet i zdrav san.
Pomaže i prelazak na zdravu prehranu, redovna i raznovrsna prehrana prilagođena dobi, s puno svježeg voća i povrća, nezasićenih masnoća, umjerenom količinom soli, svježe pripremljenim obrocima i adekvatnim unosom vode, omogućavaju optimalno funkcioniranje organizma.
Ono što je za sve bitno jeste da se nauče znakovi moždanog udara i da se brzo djeluje – Prepoznavanje znakova moždanog udara i brzi pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak.
Prevencija i brza reakcija ključne su za očuvanje života i kvaliteta života svih oboljelih.
Ako mislite da neko ima moždani udar, učinite provjeru skraćeno nazvanu “B.R.Z.O.”: Zatražite da osoba B – brzo pokaže zube (Jedna strana visi?), R – da podigne ruke (Ruka pada?), Z – ako primjetite da čudno govori – O – odmah pozovite 124 – Službu Hitne pomoći.
(BHRT)
