Predsjednik SAD-a Donald Trump je privatno podstakao Ukrajinu da pojača duboke udare na teritoriju Rusije te je čak pitao lidera Ukrajine Volodimira Zelenskog može li pogoditi Moskvu ako SAD isporuče oružje dugog dometa, piše Financial Times.
Razgovor se odigrao tokom telefonskog poziva američkog i ukrajinskog predsjednika 4. jula i označava nagli zaokret u Trumpovom dosadašnjem stavu prema ruskom ratu, kao i u odnosu na njegovo predizborno obećanje da će okončati učešće SAD-a u stranim sukobima.
Iako još uvijek nije jasno hoće li Washington isporučiti takvo oružje, razgovor naglašava Trumpovu sve veću frustraciju odbijanjem ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na mirovne pregovore koje je predložio američki predsjednik, koji je ranije tvrdio da “može završiti rat u jednom danu.”
Razgovor sa Zelenskim uslijedio je dan nakon Trumpovog poziva s Putinom, podsjeća FT.
Dvije osobe upoznate s razgovorom Trumpa i Zelenskog rekle su da je američki predsjednik pitao svog ukrajinskog kolegu može li pogoditi vojne ciljeve duboko unutar Rusije ako mu isporuči oružje sposobno za takav domet.
“Volodimir, možeš li pogoditi Moskvu? Možeš li pogoditi i Sankt Peterburg?“ pitao je Trump tokom poziva, prema riječima izvora.
Zelenski je odgovorio da “Ukrajina to može” ako im se isporuči oružje.
Trump je dao znak podrške toj ideji, opisujući strategiju kao način da se “natjera Ruse da osjete bol” i prisile Kremlj na pregovore, navode iste osobe upoznate sa sadržajem poziva.
Jedan zapadni zvaničnik, koji je bio informisan o pozivu, rekao je da razgovor odražava rastuću želju zapadnih partnera Ukrajine da joj isporuče oružje dugog dometa sposobno da “rat donese Moskovljanima”, osjećaj koji su, prema navodima, privatno izražavali i američki zvaničnici posljednjih sedmica.
Razgovor između Trumpa i Zelenskog doveo je do toga da američka strana Zelenskom u Rimu prošle sedmice preda listu potencijalnog oružja koje bi se moglo isporučiti Ukrajini, prema riječima troje upućenih ljudi.
Tokom sastanka sa američkim odbrambenim zvaničnicima i posrednicima iz NATO zemalja, Zelenski je primio listu sistema za napade dugog dometa koji bi se potencijalno mogli isporučiti Ukrajini putem transfera preko trećih zemalja.
Taj aranžman bi omogućio Trumpu da zaobiđe trenutnu blokadu u Kongresu u vezi s direktnom vojnom pomoći SAD-a, tako što bi odobrio prodaju oružja evropskim saveznicima, koji bi ga potom proslijedili Kijevu.
Ukrajinci su zatražili Tomahawk rakete, precizne krstareće projektile dometa oko 1.600 km. Međutim, administracija Donalda Trumpa, kao i administracija njegovog prethodnika Joea Bidena, imala je zabrinutosti zbog mogućeg nedostatka uzdržanosti Ukrajine, rekao je jedan od izvora upoznatih s listom koja je podijeljena Zelenskom.
Tokom sastanka u Ovalnom uredu s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u ponedjeljak, Trump je najavio plan za isporuku Patriot sistema protivzračne odbrane i presretačkih raketa Ukrajini, ali nije spominjao isporuke drugih sistema naoružanja.
Američki predsjednik rekao je da je veoma nezadovoljan“s Rusijom i njenim predsjednikom zbog nedostatka napretka ka dogovoru o okončanju rata.
“Razočaran sam predsjednikom Putinom, jer sam mislio da ćemo imati dogovor prije dva mjeseca”, rekao je Trump.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti i bivši predsjednik, odbacio je Trumpovu odluku.
“Trump je izdao teatralni ultimatum Kremlju… Rusiji nije bilo stalo”, napisao je Medvedev na platformi X.
Dvije osobe upoznate s pozivom između Trumpa i Zelenskog, kao i sa američko-ukrajinskim razgovorima o vojnoj strategiji, rekle su da je među oružjem o kojem se razgovaralo bio i Army Tactical Missile System, poznat kao ATACMS.
Ukrajina je već koristila ATACMS projektile koje su isporučile SAD i koji imaju domet do 300 km za napade na ciljeve u ruski okupiranim teritorijama, a u nekim slučajevima i unutar same Rusije.
ATACMS projektili mogu se lansirati iz HIMARS raketnih sistema koje je Bidenova administracija već isporučila Ukrajini. Međutim, njihov domet nije dovoljan da dohvate Moskvu ili Sankt Peterburg.
Rusija je više puta prijetila napadima na zapadne ciljeve kao odgovor na isporuke naprednog naoružanja Ukrajini, ali to još nije učinila.
Nakon što je Ukrajina prvi put upotrijebila ATACMS sistem za napade na vojne ciljeve unutar suverene teritorije Rusije u novembru prošle godine, Putin je izjavio da je rat “poprimio elemente globalnog sukoba” i odgovorio testiranjem Oreshnik rakete srednjeg dometa na grad Dnipro.
Ruski predsjednik rekao je da Moskva ima pravo da “upotrebljava oružje protiv vojnih objekata zemalja koje omogućavaju korištenje svog oružja protiv naših objekata, a u slučaju eskalacije agresivnih poteza, odgovorit ćemo jednako odlučno i simetrično.”
Nakon ATACMS napada, Rusija je također objavila ažuriranu verziju svoje nuklearne doktrine koja je snizila prag za moguću upotrebu.
Promjene bi mogle uključivati i ruski preventivni nuklearni udar na SAD, Veliku Britaniju i Francusku, tri nuklearne sile unutar NATO-a, kao odgovor na ukrajinske napade na Rusiju oružjem kao što su ATACMS i rakete Storm Shadow.
Washington je povremeno upozoravao Ukrajinu da ne koristi to oružje za udare duboko unutar Rusije, ali izgleda da se ti ograničenja sada sve više ublažavaju.
Ukrajina je uglavnom koristila domaće dronove dugog dometa za udare na vojne ciljeve duboko unutar Rusije koji doprinose njenoj ratnoj mašineriji.
