Dursun Koroglu je 68-godišnji Turčin iz Izmira koji se već više od pola stoljeća bavi klesarskim poslom koji, kako kaže, voli iako je često vrlo težak i pun izazova.
Zanat i prve korake u ovom poslu naučio je od oca kada je imao svega 13 godina i od tada nije prestao da se bavi klesarstvom.
U 1981. godini otvorio je vlastitu radionicu u kojoj je sve više bio zainteresovan i za arheologiju, a posebno za antičke gradove.
Koroglu je u razgovoru za Anadolu ispričao da mu je odavno cilj da u mermer ukleše sedam svjetskih čuda.
Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i građevinarstvu, a to su Keopsova piramida u Gizi, Semiramidini viseći vrtovi Babilona, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Izmiru, Mauzolej u Halikarnasu u Mugli, Kolos s otoka Rodosa i Aleksandrijski svjetionik na otoku Faru pred Aleksandrijom.
Koroglu je u mermeru već uradio Artemidin hram u Izmiru i Mauzolej Halikarnas u Mugli.
Njegovi radovi su dosad izlagani u mnogim umjetničkim centrima, a posebno je, kako kaže, ponosan na “Nagradu za ljudsko blago” koju je dobio od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Smatra da je najvažnije do najsitnijih detalja izučiti ovaj zanat, napominjući da je i sam dugo godina radio uz oca i upijao znanje.
Dodaje kako je i dalje optimista u pogledu ovog posla iako se klesarstvom bavi sve manje ljudi.
“Poslije 2000. godine posebno sam se posvetio izradi umjetničkih djela. Prvo sam radio na Artemidinom hramu oko dvije i po godine, na Mauzoleju u Halikarnasu oko tri godine. Godinama sam radio na djelima kao što su Koloseum u Rimu, Zevsov oltar i Apolonov hram”, rekao je Koroglu.
Kako kaže, nije ovo baš lagan posao i često se suočava s raznim poteškoćama i izazovima.
“Ne možete se vratiti radu na djelu, jer se posao završava kada napravite grešku ili razbijete mermer. Potrebno je strpljenje, jer je ovo dugotrajan posao. Moji radovi su jako teški i dosta me umaraju. Ovaj posao ne može se raditi bez ljubavi”, kazao je.
Ističe da je bio posebno emotivan i sretan dok je radio na svjetskim čudima.
“Prvobitno sam planirao uraditi svih sedam svjetskih čuda. Međutim, bez sponzora, posao je ostao nedovršen i morao sam da se zadovoljim s dvije znamenitosti”, rekao je iskusni klesar.
Na kraju napominje da bi sada najviše volio da druge, posebno mlade ljude, podučava kako bi se bavili klesarstvom.
“Kada bih imao priliku, moj najveći san je da prenosim znanje o ovoj umjetnosti na druge i da tako imamo nove generacije. Želim jednostavno da prenesem ovu profesiju na nove generacije”, kazao je Koroglu.
Kamenorezbarstvo je zanimanje gotovo isto još od starog vijeka, u kom treba komad grubog prirodnog kamena modificirati u željeni oblik kontroliranim uklanjanjem dijelova kamena, dlijetom i čekićem.
Klesar ili kamenorezac mora dobro poznavati karakteristike svih vrsta kamena. U klesarskim radionicama obrađuje kamen u željenu formu, tako da ga lomi, reže, kleše, brusi i polira.
Na taj način klesari izrađuju kamene ploče za stepenice, balkone, fasade, mostove, grobnice i druge predmete. Kamen formira prema nacrtu ili šablonu, a ponekad ga i boji.
U klesarstvu se najčešće koristi granit, vapnenac, pješčenjak i mramor.
