Hidroelektrana Tri klanca, smještena na rijeci Jangce u Kini, predstavlja jedan od najambicioznijih i najkontroverznijih infrastrukturnih projekata u savremenoj istoriji. Gradnja ove gigantske brane započela je 1994. godine, a nakon gotovo dvije decenije radova, zvanično je otvorena 2012.
S akumulacijskim jezerom kapaciteta od čak 10 biliona galona vode, Tri klanca drži titulu najveće hidroelektrane na svijetu. Međutim, njena izgradnja imala je i dalekosežne posljedice – ne samo za okolinu i lokalno stanovništvo, već i za samu planetu.
Prema podacima naučnika, ogromna masa vode akumulirana iza brane pomjerila je Zemljinu osu za oko dva centimetra i usporila njenu rotaciju za 0,06 sekundi, čime je dan na planeti postao neznatno duži.
Društvena cijena ovog megaprojekta bila je visoka. Zbog potapanja velikih površina zemljišta, zauvijek su nestala 140 gradova i oko 1600 sela. Više od 1,3 miliona ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove i preseliti se u druga područja, često uz izazove integracije i gubitak tradicionalnog načina života.
Iako se hidroelektrana Tri klanca smatra čudom moderne inženjerije i ključnim izvorom obnovljive energije za Kinu, ostaje simbol i upozorenje na kompleksne odnose između tehnološkog napretka, ekologije i ljudskih sudbina.
