“Otprilike 77,6 posto kopna iskusilo je sušnije uvjete tijekom tri desetljeća koja su prethodila 2020. u usporedbi s prethodnim 30-godišnjim razdobljem”, navodi se u izvješću.
Nešto više od 75 posto površina na Zemlji bilo je “trajno suše” tijekom prethodna tri desetljeća i to će promijeniti život na planetu, pokazalo je izvješće UN-a. Suha zemlja sada pokriva oko 40 posto Zemljine kopnene mase, isključujući Antarktiku, pokazalo je istraživanje Konvencije Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), upozoravajući da bi promjena mogla utjecati na do pet milijardi ljudi do 2100. godine. “Otprilike 77,6 posto kopna iskusilo je sušnije uvjete tijekom tri desetljeća koja su prethodila 2020. u usporedbi s prethodnim 30-godišnjim razdobljem“, navodi se u izvješću.
Upozorava se na “egzistencijalnu prijetnju” koju predstavljaju naizgled nepovratni trendovi i pokazuje da su se područja suhe zemlje, u kojima je poljoprivreda teže ostvariva, povećala za 4,3 milijuna četvornih kilometara između 1990. i 2020. godine, što je područje koje odgovara veličini trećine Indije. Kronični nedostatak vode sada obuhvaća preko 40,6 posto Zemljine kopnene mase, ponovno isključujući Antarktiku, u usporedbi sa 37,5 posto prije 30 godina, upozorava izvješće. Također se upozorava da područja koja su najviše pogođena uključuju zemlje koje graniče s Mediteranom, južnu Afriku, južnu Australiju i određene regije Azije i Latinske Amerike.
“Prvi put je kriza suhoće dokumentirana sa znanstvenom jasnoćom, otkrivajući egzistencijalnu prijetnju”, rekao je Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UNCCD-a. “Za razliku od suša – privremenih razdoblja niske količine oborina – aridnost predstavlja trajnu, neumoljivu transformaciju”, rekao je. “Suša klima koja sada utječe na golema područja diljem svijeta neće se vratiti na staro stanje i ova promjena redefinira život na Zemlji”, dodao je. Promjene se uglavnom pripisuju globalnom zatopljenju uzrokovanom emisijama stakleničkih plinova, koje mijenjaju količinu oborina i povećavaju isparavanje, navodi se u izvješću.
Jean-Luc Chotte, predsjednik Francuskog znanstvenog odbora za dezertifikaciju, rekao je da će izvješće UN-a omogućiti zemljama da predvide i reagiraju na učinke dezertifikacije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Chotte kaže da novi podaci iz izvješća omogućuju projekciju suše, u svjetlu globalnog razvoja i “jačaju potrebu za pronalaženjem rješenja i prilagodbom”, bilo u pogledu poljoprivredne prakse i sorti biljaka prilagođenih uvjetima suše. Međutim, upozorava da kako nova zemlja postaje sve suša, “današnja rješenja sutra možda više neće biti učinkovita”. Ukupan broj zemalja pogođenih dezertifikacijom, degradacijom zemljišta i sušom porastao je na 170. “Prvi put znanstveno tijelo UN-a upozorava da izgaranje fosilnih goriva uzrokuje trajno isušivanje u velikom dijelu svijeta”, rekao je glavni znanstvenik UNCCD-a Barron Orr.
Dodao je da bi to moglo imati “potencijalno katastrofalne učinke koji bi utjecali na pristup vodi koji bi ljude i prirodu mogli gurnuti još bliže katastrofalnim prijelomnim točkama”. Učinci kronične nestašice vode uključuju degradaciju tla, kolaps ekosustava, nesigurnost hrane i prisilnu migraciju, prema znanstvenicima. Već sada 2,3 milijarde ljudi živi u sve većim suhim područjima, prema izvješću, s projekcijama koje pokazuju “najgori mogući scenarij” od pet milijardi ljudi koji će živjeti u takvim uvjetima dok se planet nastavlja zagrijavati.
