Bosna i Hercegovina treba da ponovo otvori političke međustranačke pregovore o izbornom zakonu i ustavnoj reformi kako bi se pozabavila dugogodišnjim diskriminatornim odredbama i nedostacima, te da ojača kapacitete izborne administracije, transparentnost mehanizma rješavanja izbornih sporova i integritet procedura na dan izbora, naveo je Kongres Vijeća Evrope.
Delegacija Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe (VE) promatrala je lokalne izbore 2024. u Bosni i Hercegovini te ocijenila da su bili konkurentni i provedeni na profesionalan način, ali uz izazove koji su utjecali na izborni proces.
U izvještaju, koji je danas u Strasbourgu predstavio izvjestitelj Marcin Golaszewski (EPP/CCE), navedeno je da su reforme Izbornog zakona, koje je šest mjeseci prije izbora nametnuo visoki predstavnik, poboljšale integritet izbornog procesa i smanjile zlouporabu administrativnih resursa.
Međutim, kratki rokovi za njihovu provedbu, kao i ograničeni financijski i ljudski kapaciteti Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), otežali su njihovu punu implementaciju, što je rezultiralo time da određeni ključni pravni zahtjevi nisu bili ispunjeni.
Predizborno okruženje ocijenjeno je kao mirno, uz transparentnu registraciju birača i kandidata, a kampanja je protekla bez većih incidenata.
Ipak, medijska pokrivenost izbora bila je ograničena, što biračima nije omogućilo da u potpunosti donesu informirane odluke.
Javni emiteri su kampanju pokrivali usko, ali nepristrano, s izuzetkom RTRS-a, čije je izvještavanje bilo ocijenjeno kao pristrano u korist jedne političke opcije.
Tehničke poteškoće na dan izbora
Na sam dan izbora, većina procedura provedena je u skladu s pravilima, ali su zabilježeni problemi s tajnošću glasanja, pristupačnošću biračkih mjesta i tehničkom opremom.
Također, uočeni su izazovi u primjeni pilot-projekata digitalnih tehnologija, uključujući skenere glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača, koji su uzrokovali tehničke poteškoće i kašnjenja u procesu glasanja. Ozbiljnije nepravilnosti, uključujući pokušaje utjecaja na birače i zastrašivanje, primijećene su u manjem broju biračkih mjesta.
U izvještaju se također ističe da, unatoč uvođenju novih zakonskih sankcija, zloupotreba administrativnih resursa tokom kampanje i dalje predstavlja problem.
Kongres je upozorio na dugogodišnja pitanja u vezi s izbornim procesom, uključujući rješavanje izbornih sporova, ažuriranje biračkih popisa i financiranje političkih stranaka i kampanja.
Problem biračkih popisa
Birački popisi i dalje sadrže velik broj preminulih birača, kao i građana koji žive u inozemstvu, ali su registrovani za glasanje na lokalnim izborima. Kongres je već 2015. godine ukazao na ovaj problem, koji još uvijek nije riješen.
“Moramo riješiti problem dugotrajne diskriminacije sadržane u Ustavu, u skladu s dugogodišnjim zahtjevima. Osim toga, također dijelim zabrinutost u vezi s biračkim popisima, jer je neprihvatljivo da su neka imena nestala i to je nešto što trebamo ispraviti uz pomoć Kongresa“, kazao je Golaszewski.
U svom govoru istaknuo je kako činjenica koliko zastupnika se uključilo u raspravu govori o važnosti ovih izbora.
“Međutim, ono što je posebno važno naglasiti je da nas nije impresionirala samo izborna tradicija zemlje, već i otvorenost ljudi, te njihova spremnost na suradnju s nama kao članovima ove misije i delegacije. Isto takvu razinu otvorenosti uočili smo kod svih političkih aktera, uključujući i one na najvišim rukovodećim pozicijama“, kazao je Golaszewski.
“Posebno želim istaknuti, i to ne samo u svojstvu predstavnika svoje zemlje, već i uime ostalih članova misije, profesionalizam i predanost članova Centralne izborne komisije, jer često, kada zamislimo osobu koja bi trebala obnašati takvu funkciju, upravo su to osobine koje bismo trebali očekivati“, naveo je Golaszewski.
Praćenje stranog utjecaja
Izvještaj naglašava da određene ustavne odredbe u BiH i dalje ograničavaju politička prava na etničkoj osnovi.
Pravila koja omogućuju samo pripadnicima triju konstitutivnih naroda (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima) da obnašaju određene dužnosti nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a reforme iz 2024. nisu otklonile ta ograničenja.
Kongres je uputio niz preporuka vlastima BiH, uključujući jačanje kapaciteta SIP-a, poboljšanje rješavanja izbornih sporova, ažuriranje biračkih popisa i uvođenje prebivališnog kriterija za lokalne izbore.
Također, preporučena je dosljedna primjena zakona o medijima, strožije sankcije za izborne nepravilnosti, te bolja regulacija financiranja političkih kampanja.
Izvještaj naglašava i potrebu za analizom mogućeg stranog uplitanja u izbore, kako bi se spriječile eventualne manipulacije biračkim popisima, kampanjama i financiranjem iz inozemstva. Preporučena je i uspostava mehanizama koji bi omogućili praćenje i sprječavanje stranog utjecaja u izbornom procesu.
Nakon rasprave i glasovanja Nacrt preporuke usvojen je jednoglasno.
