RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je na današnjoj redovnoj sjednici Velikog vijeća kao neutemeljenu apelaciju Ćamila Durakovića zbog navoden neregularnostima izbora u Srebrenici, podnesenu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. oktobra ove godine.
“Naime, apelant je 1. novembra 2016. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnio apelaciju protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. oktobra 2016. godine kojim je Sud Bosne i Hercegovine odbio kao neosnovanu apelantovu žalbu na Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2016. godine koju je donijela Centralna izborna komisija 17. oktobra 2016. godine”, kaže se u saopćenju Suda.
Podsjeća se da je apelant zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi Centralnoj izbornoj komisiji BiH bilo naloženo da obustavi sve radnje i aktivnosti na objavljivanju konačnih rezultata za načelnika općine Srebrenica do konačne odluke Ustavnog suda ili, ukoliko u međuvremenu dođe do objavljivanja rezultata, da obustavi primjenu odluke o konačnim rezultatima za načelnika općine Srebrenica i da skupštinsku i načelničku poziciju obavlja javna vlast koja je izabrana na izborima 2012. godine do odluke Ustavnog suda.
Između ostalog, Ustavni sud je u vezi s tim zaključio da nije povrijeđeno apelantovo pravo, jer je apelantu bilo omogućeno da se prijavi za učešće na izborima za načelnika općine na kojima je svim biračima upisanim u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu Srebrenica, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da u skladu sa Izbornim zakonom biraju načelnika.
Nijedno apelantovo pravo nije povrijeđeno
Sud je zaključio da nije povrijeđeno ni apelantovo pravo da bira i bude biran na pravedno provedenim, povremenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da izbori nisu bili pošteni i slobodni, da je biračima uskraćena mogućnost da slobodno izraženom voljom glasaju za apelanta kao kandidata za načelnika, te kada je bio osiguran nezavisan postupak nadgledanja glasanja i brojanja glasova, a apelantu nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasanja i postupka brojanja glasova.
Sud je zaključio da su neosnovane apelantove tvrdnje da je diskriminiran u ostvarivanju pasivnog biračkog prava, kao i da nije povrijeđeno apelantovo pravo da bira i bude biran i uživa prava i slobode koji su predviđeni Ustavom BiH ili međunarodnim sporazumima i koji su osigurani svim osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
Sud je utvrdio da apelant nije diskriminiran u pravu da se kandidira na izborima za načelnika općine, te da je svim biračima upisanim u birački spisak, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da biraju načelnika.
S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, zaključeno je da nije neophodno posebno razmatrati apelantov prijedlog za donošenje privremene mjere, navodi se u saopćenju.
(BHRT/RTV7)
