Bosna i Hercegovina godišnje gubi oko 25.000 stanovnika, najviše mladih koju odlučuju da se isele iz države.
To je navedeno u dokumentu Okvir saradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za period 2026-2030, koji je objavio Ministarstvo vanjskih poslova BiH
Ova brojka, 25.000 stanovnika, ekvivalent je veličini jednog prosječnog grada.
“BiH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom stanovništva, potaknute niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranim iseljavanjem oko 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalifikovanih radnika. Navedeno pogoršava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti. Visokosubvencionisani penzioni sistemi ograničavaju fiskalni prostor za potrebna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i programe socijalne zaštite. Premda je došlo do povećanja zapošljavanja radnika migranata sa 4.586 radnih dozvola izdatih 2023. godine, BiH nema koordinisani pristup politika za integraciju novopridošlica i zaštitu njihovih prava“, navodi se u dokumentu, između ostalog.
Naglašeno je da nizak natalitet, starenje i visoka stopa iseljavanja stanovništva podrivaju održivu budućnost BiH.
“Iseljavanje, radne migracije, starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, do 2050. godine radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 posto u 2020. na 58 posto“, piše u dokumentu.
“Odlazak mladih i stručnih radnika dodatno pogoršava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti” navodi se u dokumentu. Iako je broj izdatih radnih dozvola za strane radnike porastao (4.586 u 2023. godini), BiH još nema koordinisanu migracijsku politiku ni sistem za integraciju novopridošlica.
Upozorava se i na visok stepen siromaštva, posebno u ruralnim područjima, gdje više od 20% stanovništva živi ispod linije siromaštva. Uz to, visokosubvencionisani penzioni sistem ograničava ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu.
Ujedinjene nacije poručuju da su depopulacija, iseljavanje i nizak natalitet najveće prijetnje održivoj budućnosti BiH, te da su potrebne hitne i koordinisane mjere za zadržavanje mladih i jačanje ekonomskih prilika u zemlji.
Demografski kolaps
- BiH svake godine gubi oko 25.000 stanovnika, što odgovara veličini jednog grada srednje veličine.
- Stopa nataliteta u BiH je među najnižima u regiji, a stopa fertiliteta (broj djece po ženi) iznosi svega 1,25, daleko ispod nivoa potrebnog za zamjenu stanovništva (2,1).
- Prosječna starost stanovništva je 43 godine, što BiH svrstava među najstarije zemlje u jugoistočnoj Evropi.
- Projekcije pokazuju da će do 2050. godine udio stanovništva starijeg od 65 godina narasti na više od 25%, dok će radno sposobno stanovništvo pasti sa 68% na 58%.
Iseljavanje i radna snaga
- Dokument naglašava da kontinuirano iseljavanje mladih i kvalifikovanih radnika dodatno pogoršava nedostatak radne snage, što direktno usporava ekonomski rast.
- Iako je broj izdatih radnih dozvola za strane radnike porastao (4.586 u 2023. godini), BiH još nema integrisanu migracijsku politiku koja bi omogućila zadržavanje i zaštitu prava migranata i novopridošlica.
- Odlazak radno sposobnih osoba izaziva pad produktivnosti i rast pritiska na penzioni sistem i javne finansije.
Socioekonomske posljedice
- Penzioni sistem u BiH je visokosubvencionisan i neodrživ, troši veliki dio budžeta, čime se ograničava prostor za ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu.
- Nejednakost između entiteta i regija se produbljuje – posebno su pogođene ruralne sredine i manji gradovi iz kojih mladi najviše odlaze.
- U dokumentu se upozorava da će smanjenje broja radno sposobnog stanovništva dovesti do manjih poreznih prihoda i smanjenja kapaciteta države da pruža javne usluge.
Razvojne nejednakosti i siromaštvo
- Više od 15% stanovništva BiH i dalje živi ispod linije siromaštva.
- U ruralnim područjima taj procenat prelazi 20%, dok je kod djece i mladih stopa siromaštva još veća.
- BiH je u grupi zemalja sa najvećim rizikom od depopulacije u Evropi, što može dovesti do gubitka čitavih lokalnih zajednica i ekonomskog urušavanja manjih općina.
Zdravlje, obrazovanje i održivi razvoj
- Zdravstveni sistem karakterišu nizak nivo ulaganja, nedostatak stručnog kadra i odlazak medicinskog osoblja u inostranstvo.
- U sektoru obrazovanja bilježi se pad upisa u osnovne i srednje škole, što je direktna posljedica smanjenja broja djece.
- Dokument upozorava da je bez strateških ulaganja u mlade i porodice, BiH suočena s rizikom da postane zemlja sa negativnim prirodnim priraštajem i strukturnim deficitom radne snage.
