Dok cijene nafte tonu, a strani investitori gube interes za ambiciozne megaprojekte poput Neoma, Saudijska Arabija djeluje iznenađujuće smireno. Prema informacijama agencije Reuters, saudijski dužnosnici poručuju unutar naftne industrije da im niske cijene energije trenutno ne predstavljaju ozbiljan problem.
Razlog leži, kažu stručnjaci, u snažnoj fiskalnoj poziciji kraljevine – Saudijska Arabija trenutno troši znatno više nego što zarađuje. Iako planira smanjiti ovisnost o prihodima od nafte, projekti poput Neoma i dalje su u velikoj mjeri finansirani prihodima iz energetskog sektora, koji čini oko 61% budžetskih prihoda prema nacrtu budžeta za 2025.
Za razliku od većine zemalja, budžeti zaljevskih država direktno ovise o cijeni nafte. Stoga se često koristi pojam “tačka pokrića budžeta” – cijena nafte koja je potrebna da bi država izbjegla deficit. Prema analizi Oxford Analytice, Saudijskoj Arabiji će 2025. trebati cijena nafte iznad 100 dolara po barelu kako bi izjednačila prihode i rashode, uzimajući u obzir i velika ulaganja državnog investicijskog fonda (PIF) u megaprojekte.
Ipak, neki stručnjaci ističu da Saudijska Arabija zapravo ne mora izjednačiti budžet. Kako navodi dr. Ellen Wald, stručnjakinja za energetiku i autorica knjige Saudi Inc., nova strategija Rijada ne insistira na fiskalnom balansu kao prioritetu.
Prema budžetskim planovima za 2025., Saudijska Arabija očekuje deficit od oko 27 milijardi dolara, što iznosi 2,3% BDP-a. Ako bi prosječna cijena nafte iduće godine pala na 65 dolara po barelu, deficit bi mogao porasti na 56 milijardi dolara (5,2% BDP-a). Ipak, stručnjaci ocjenjuju da je to prihvatljivo za Rijad.
Na globalnom tržištu, cijene nafte pritišće zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i potencijalnog ukidanja sankcija Iranu, što bi dodatno povećalo ponudu. Brent nafta je u petak pala na 61,40 dolara po barelu.
Dok su visoki deficiti u mnogim državama razlog za uzbunu, Saudijska Arabija ima manevarski prostor. Agencija S&P Global Ratings nedavno je povećala kreditni rejting kraljevine na A+, izjednačivši ga s Kinom i Japanom. Saudijska Arabija ima preko 430 milijardi dolara deviznih rezervi i nisku zaduženost – dug iznosi tek 30% BDP-a.
Zaduživanje u porastu, ali pod kontrolom
Kako bi pokrila kratkoročne potrebe, Saudijska Arabija agresivno ulazi na međunarodna tržišta kapitala. Tokom 2024. nadmašila je čak i Kinu po obimu emitovanih obveznica među zemljama u razvoju. Do sada je već izdala više od 14 milijardi dolara duga u dolarima i eurima, a očekuje se da će ta brojka porasti do kraja godine.
„S obzirom na snažnu fiskalnu poziciju, veći deficit ne bi trebao predstavljati problem“, izjavio je Tim Callen iz Arab Gulf States Institute. Ipak, upozorava da bi investitori u okruženju niskih cijena nafte mogli tražiti veće kamate.
Megaprojekti pod pritiskom
Uprkos ambicioznim planovima, Saudijska Arabija već smanjuje razmjere projekta Neom – futurističkog grada koji je trebao koštati 1,5 biliona dolara i imati 1,5 miliona stanovnika do 2030. Sada se očekuje manje od 300.000 stanovnika, a do iste godine biće izgrađeno samo 2,4 km “Grada u liniji” (The Line), umjesto planiranih 170 km.
Direktor Neoma najavio je sveobuhvatnu reviziju projekta, uz obrazloženje da su resursi ograničeni. Analitičari tvrde da je ovo jasan signal da iako potražnja za saudijskim dugom postoji, nije neograničena.
Azijska alternativa američkim obveznicama?
Mogu li azijski investitori postati novo uporište saudijskih finansija? Timothy Ash iz RBC Bluebay tvrdi da investitori iz Azije, razočarani trgovinskom politikom SAD-a, sve više traže alternativna ulaganja.
„Vidimo pojačano interesovanje Azije za ulaganja u Zaljevske zemlje. Saudijska Arabija bi mogla imati koristi od prodaje američkog duga od strane azijskih investitora,“ rekao je Ash.
