Danas ističe rok do kojeg treba postići dogovor kako platiti Vijaduktu 110 (po nekima 112) miliona KM po arbitražnoj presudi zbog raskida ugovora o koncesiji za hidroelektrane na Vrbasu.
Ovo je rečeno na javnom saslušanju pravobranitelja BiH, bivših i sadašnjih, pred komisijama za finansije i proračun i za borbu protiv korpcije održanom 9. juna ove godine. Dogovor nije postignut.
Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je juče u Sarajevu da su na sjednici Vijeća ministara BiH ministri iz RS odbili podržati usvajanje zaključaka koje je dostavilo Predsjedništvo BiH vezano za tužbu u slučaju “Vijadukt”.
Dok je trajao ovaj rok, obračun kamate bio je zamrznut pa, da je ispoštovan, BiH bi mogla platiti “samo” oko 110 miliona.
Sa istekom roka uz obračunate kamate ukupno potraživanje je povećano na više od 113 miliona KM i nastavlja da raste.
Pravni zastupnik slovenačkog preduzeća „Viadukt“ Predrag Baroš u aprilu je za Srpskainfo rekao da dnevna kamata iznosi 9.570 evra (oko 18.600 KM).
Objasnio je da kamata po presudi inicijalno iznosi 7,1 odsto ali zbog složenog načina obračuna, jer se kamata dodaje na glavnicu na koju se opet obračunava kamata i tako u krug – kamata na godišnjem nivou prelazi 20 odsto.
Na osnovu toga može se zaključiti da će i iznos kamate biti još veći.
Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viadukta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“.
Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik.
Nakon toga, 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem RS preuzima obaveze plaćanja.
Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da “Viaduktu” isplati odštetu.
Plaćanje nije moguće izbjeći, tako da svako odugovlačenje stvara dodatne troškove, dnevno oko 20.000 KM.
Jelena Cvijetić, pravobranilac BiH, nedavno je tokom javnog saslušanja pred Komisijom za borbu protiv korupcije i Komisijom za finansije i budžet Parlamenta BiH objasnila da je jedina mogućnost da BiH plati dug tužiocima.
Nakon toga može regresnom tužbom tužiti Republiku Srpsku i tražiti isplatu novca koji je isplatila po presudi gdje ima pravo i na zakonske zatezne kamate i troškove koji su proizašli iz tog postupka.
