Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum za Republiku Srpsku više od mirovnog sporazuma, on je ne samo garancija mira, nego i garancija njenih prava, piše BHRT.
“Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica”, naglasio je predsjednik Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dejtonski mirovni sporazum nije bio savršen. Nije bio utopija, već je bio stvaran i funkcionisao je. Trideset godina održava mir, uvaživši ne zato što je potvrdio Republiku Srpsku, stvorio Federaciju BiH i BiH, nego zato što ih je prepoznao kakve jesu, sa svim specifičnostima, složenostima i sa svim razlikama.
Koliko je Dejtonski mirovni sporazum značajan za Republiku Srpsku, koliko na njegovom poštovanju insistiramo, koliko je i sve što radimo u skladu sa njegovim odredbama, najbolje svjedoče dvije istorijske, potvrđene činjenice – Dejtonski mirovni sporazum je ratifikovala Narodna skupština Republike Srpske, a dan kada je parafiran proglašen je državnim praznikom. Srbi i Republika Srpska slave mir. Sa druge strane, ovaj sporazum Federacija BiH nikada nije ratifikovala. Umjesto dana kada je ustanovljen mir, Federacija slavi dan kada je počeo rat. Za Republiku Srpsku, Dejton je više od mirovnog sporazuma. To je ne samo garancija mira, nego i garancija naših prava”, rekao je Dodik.
Istakao je da rat u BiH nije započeo zbog netrpeljivosti među narodima, počeo je zato što je narušen princip ravnopravnosti.
Dejton nije bio sugestija ili deklarisana vizija. To je ugovor kojim je utvrđen Ustav BiH. Napisale su ga, usaglasile i potpisale sve strane. Zaključen je uz punu podršku Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Rusije, Savezne Republike Njemačke, uz asistenciju EU i drugih partnera”, kazao je i dodao:
“Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, prava Republike Srpske, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica”.
Međutim, od 2021. godine, taj sporazum i mir koji je donio — sve više se napada.
Predsjednik Republike Srpske pozvao je da se krene u direktne razgovore sa Federacijom BiH o vraćanju na osnove Dejtonskog sporazuma.
“Rezultat tih razgovora bio bi Dejton dva – nula”, istakao je predsjednik Dodik. Naglasio je da to ne znači secesiju, ne znači eskalaciju, ne znači odustajanje od mira.
“To znači povratak na sporazum koji je prevashodno donio novi ustavno-pravni i politički poredak BiH, a time i mir. To znači ponovno potvrđivanje da se zakoni moraju tumačiti onako kako su napisani, a ne onako kako bi neki željeli da jesu. To znači da jasno, mirno i odlučno kažemo da ne smijemo dozvoliti da se ustavni sporazum izvrće i pretvori u nešto što nikada nije ni trebalo da bude”, naglasio je.
Član 1. Ustava BiH kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i FBiH, i tri naroda – Srba, Bošnjaka/Muslimana i Hrvata.
Član 3. Ustava kaže da se Ustav BiH može mijenjati samo ako se entiteti, a ne političke stranke, usaglase, i to posebnim propisanim sporazumom.
Situacija sa kojom se danas suočavamo, rekao je Dodik, liči na debatu koju Amerikanci vode o svom ustavu.
“Da li ustavni ugovor tumačiti onako kako je izvorno napisan? Ili ga tretirati kao živ dokument koji neizabrani zvaničnici mogu proizvoljno preinačavati? To je suština naše krize – ne nacionalizam, ne secesija, niti opstrukcija, već tumačenje. Mi u Republici Srpskoj smo originalisti Dejtona, zalažemo se za doslovno tumačenje Dejtona i ponosni smo na to. Zato što je Dejton funkcionisao sve dok nisu počeli da ga, nasilno, bez ovlaštenja mijenjaju. Funkcionisao je sve dok ga nisu preoteli. Funkcionisao je sve dok ga nisu strane, neizabrane birokrate i takozvani graditelji država počeli tretirati kao prazno platno za svoje političke i poslovne projekte. To nije demokratija. To nije stabilnost. I to nije mir”, zaključio je.
Pozvao je sve da se vrate dogovoru i originalnom Dejtonu. Osvrnuo se i na ulogu visokog predstavnika u BiH:
“Ne postoji u Dejtonu nijedna odredba — nijedna — koja stranom, neizabranom birokrati daje pravo da inkriminiše neslaganje. Ne postoji nijedna odredba koja dozvoljava da državna imovina bude konfiskovana dekretom tog birokrate. Ne postoji nijedna odredba koja Republiku Srpsku svodi na podređenu administrativnu jedinicu. Ne postoji nijedna odredba koja dopušta da jedna strana nameće rješenja drugoj”, rekao je.
Ako i postoji potreba da se Dejton modernizuje, kazao je da je RS na to spremna pod uslovom da se to učini na pravi način: ne dekretima, ne pritiskom, ne tumačenjima i intervencijama stranaca. Ako se to učini kroz razgovor, kroz amandmane, i uz saglasnost strana potpisnica, a ne, kako je rekao, “hirovima onih koji su dolazili decenijama kasnije”.
