Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu organizirali su danas u Sarajevu Forum Bosna i bošnjaštvo: Od fra Ivana Franje Jukića do Adila Zulfikarpašića. Forum je okupio eminentne učesnike koji su kroz tri panela izložili razvojni put i značajke Jukićevog i Zulfikarpašićevog bošnjaštva u 19. i 20. stoljeću, kao i savremenim izazovima Bošnjaka, javlja Anadolu.
Tema ovog foruma posvećena je krupnim procesima i događajima vezanim uz bošnjaštvo te utjecaju bošnjačke ideje na prilike u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja u razdoblju od 19. stoljeća do danas.
Forum je okupio eminentne učesnike koji su kroz prva dva panela izložili razvojni put i značajke Jukićevog i Zulfikarpašićevog bošnjaštva u 19. i 20. stoljeću. Treći panel će biti posvećen Bošnjacima danas i izazovima bošnjaštva u 21. vijeku.
Podsjetili su na istaknute ličnosti poput Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i fra Antuna Kneževića te su razmotrili odnos emigracije, nauke i Islamske zajednice prema ovim pitanjima.
Organizatori Foruma najavili su da će u narednoj godini izdati zbornik radova.
Moderatori Foruma bili su Dženita Sarač-Rujanac, Muhamed Nametak i Taner Aličehić, a učesnici su bili i Amina Rizvanbegović Džuvić, Hana Younis, Džanan Dautović, Muhamed Nametak, Mehmed Hodžić, Dženita Sarač-Rujanac, Sedad Bešlija, Izet Šabotić, Hamza Memišević, Alen Zečević, Safet Bandžović, Šaćir Filandra, Senadin Lavić i Jahja Muhasilović.
Historijske stalnosti i činjenice u razvoju bošnjačke ideje –
Direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Sedad Bešlija kazao je da je ovaj naučni skup organiziran u danima obilježavanja Dana nezavisnosti BiH i obilježavanja 65 godina postojanja i djelovanja Instituta za historiju.
“Prilika je to da okupimo 14 eminentnih izlagača, profesora sa naših univerziteta, koji će govoriti kroz tri panela o razvoju bošnjaštva kroz historiju, istaknutim zagovornicima bošnjačke ideje u 19. i 20. stoljeću. Treći panel je posvećen savremenosti, odnosno pitanju ideje bošnjaštva od 1993. godine i reintegracije naziva Bošnjak“, kazao je Bešlija.
Bešlija smatra da u stubu razvoja bošnjaštva kroz historiju postoje tri stalnosti, od kojih je prva to da su sva naučna istraživanja potvrdila da je bošnjački etbo-politički identitet neizbrisiva kategorija, kako na prostoru savremene BiH, tako i na prostoru historijske Bosne i domovinskih zemalja i iseljeništva gdje Bošnjaci žive.
Drugom stalnošću u razvoju bošnjačke ideje Bešlija smatra činjenicu da Bošnjaci spadaju u narode kojima je najduže i najbezobzirnije osporavan identitet. Kao treću stalnost je naveo unutarbošnjački problem samosvjesnosti vlastitog identiteta.
“Postoje i dvije činjenice i stalnosti koje determiniraju ukupnu poziciju Bosne i Bošnjaka kroz historiju. Po mom sudu to su prihvatanje islama od strane lokalnog stanovništva od 15. do 17. stoljeća u osmanskom periodu i nacionaliziranje Bosne u srpsko-hrvatskom kontekstu od sredine 19. stoljeća. Bez te dvije činjenice, mislim da ni historija Bosne ni Bošnjaka ne bi izgledala ovako kako danas izgleda“, kazao je Bešlija.
Bešlija je ukazao i na činjenicu lingvističkog karaktera koja, kako je kazao, da su svi nazivi sa predslavenskom osnovom “bos“ i slavenskom osnovom “na“ ustvari unutarlingvistički sinonimi i da su to i Bosna i Bošnjani i Bošnjak u Bosanac i bosanstvo i bošnjaštvo. Dodao je da je tako u djelima svojevremeno kazao i akademih Dževad Jahić.
Zulfikarpašić kao zagovornik i afirmator bošnjačke ideje –
Direktorica Bošnjačkog institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića Amina Rizvanbegović Džuvić istakla je da je zadovoljna organizacijom ovakvog skupa s obzirom da je osnivač Instituta Zulfikarpašić još u emigraciji od sredine prošlog stoljeća bio zagovornik i glavni afirmator bošnjačke ideje i bošnjaštva kao nacionalne odrednice bosanskih muslimana.
Dodala je da tim tragom već decenijama radi i različite projekte afirmacije bošnjaštva provodi i Bošnjački institut.
“Bošnjački institut je institucija koja po svojoj definiciji i obavezi ima takvu ulogu i pravo. Institut je prva institucija koja ima determinantu bošnjački u svom nazivu i kao takva je svojevrsna preteča svim drugim bošnjačkim institucijama. Današnji skup će donijeti presjek historijskog razvoja ideje bošnjaštva i bošnjačkog identiteta i daće neke refleksije na perspektive u 21. stoljeću“, kazala je Rizvanbegović Džuvić.
Bošnjaštvo u emigraciji –
Jedan od učesnika Foruma Hamza Memišević sa Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića istakao je da je tema njegovog izlaganja “Islamska zajednica i njen odnos prema nacionalnom pitanju bosanskohercegovačkih muslimana“ te je dodao da se u tom prilogu na osnovu arhivskih izvora ukazuje na odnos Islamske zajednice i države, ali i odnosu emigracije na pojavu fenomena politizacije vjerskih zajednica.
“To je veoma važno pitanje s obzirom da je bošnjaštvo kao oblik nacionalnog izjašnjavanja u periodu od 1945. do 1990. egzistirao u emigraciji, a ne u BiH s obzirom da je tadašnji komunistički sistem smatrao bošnjaštvo reliktom kalajevštine, nekakvim ostatkom Austro-ugarske imperije, a onim što predstavlja, a to je autentična i jedina identifikaciju, kako je to označio i Adil-beg Zulfikarpašić u članku Bosanski pogledi iz 1963. godine“, kazao je Memišević.
Dok je Bosne, biće i Bošnjaka i bošnjaštva-
Među učesnicima je bio i Jahja Muhasilović sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS), koji je u izjavi novinarima istakao da će na Forumu govoriti o bošnjaštvu u 21. vijeku u kontekstu geopolitike i geopolitičke dinamike i dešavanja te je dodao da je to živa tema koja se stalno proteže kroz javni diskurs.
“Bošnjaštvo kakvim ga mi danas poimamo je svakako drugačije od onog kakvo je ono inicijalno bilo. Sve to pokazuje da je to tema koja se stalno mijenja pa će se shodno drugim geopolitičkim okolnostima mijenjati i u budućnosti. Ja ću u izlaganju više obuhvatiti taj geopolitički aspekt i aspekt izazova sa kojim se bošnjaštvo susreće u 21. vijeku“, kazao je Muhasilović.
Muhasilović smatra da je negiranje bošnjaštva neosnovana i uzaludna jer ono ima svoje historijsko utemeljenje i jer je vezano sa zemlju Bosnu bez obzira kako je ona bila administrativno organizirana kroz tu historiju.
“Sve dok je Bosne, kao države ili bilo kakve administrativne organizacije, biće i Bošnjaka i bošnjaštva kao ideje“, zaključio je Muhasilović.
O ostavštini Adila Zulfikarpašića i njenoj važnosti za ideju bošnjaštva, Muhasilović je kazao da ta ostavština predstavlja jedan od miljokaza u razvitka ideje bošnjaštva koji je uveo BiH na put za nezavisnost jer je uporedo s međunarodnim priznanjem bila potrebna i takva ideološka platforma za nastanak nezavisne, moderne i evropske Bosne i Hercegovine.
