Klimatske promjene i rast temperature zraka mogli bi ugroziti do trećine globalne proizvodnje hrane, pokazuje novo istraživanje objavljeno u utorak u časopisu “Nature Food”.
Istraživači sa Univerziteta Alto u Finskoj analizirali su utjecaj budućih promjena u temperaturi i padavinama na uslove uzgoja 30 ključnih poljoprivrednih kultura širom svjeta.
Prema studiji, rastuće temperature značajno će smanjiti površine pogodne za uzgoj osnovnih usjeva poput riže, kukuruza, pšenice, krompira i soje, koji obezbjeđuju više od dvije trećine svjetske energetske vrijednosti iz hrane.
Regionima na nižim geografskim širinama prete daleko ozbiljniji efekti nego onima na srednjim i visokim širinama. U zavisnosti od nivoa zagrijevanja, do polovine poljoprivredne proizvodnje u tim oblastima moglo bi biti ugroženo zbog nepovoljnih klimatskih uslova, što bi dovelo do značajnog smanjenja raznovrsnosti usjeva.
Sara Heikonen, doktorantkinja koja je vodila studiju, naglasila je da bi gubitak raznovrsnosti usjeva drastično smanjio izbor dostupne hrane za uzgoj, dodajući: „To bi ugrozilo bezbjednost hrane i otežalo obezbjeđivanje dovoljne količine kalorija i proteina.“
„Tropske korjenaste kulture, poput tropskih biljaka (yam), koje su ključne za prehrambenu sigurnost u siromašnijim regionima, kao i žitarice i mahunarke, posebno su ranjive. U podsaharskoj Africi, koja bi bila najteže pogođena, gotovo tri četvrtine trenutne proizvodnje bi moglo biti ugroženo ako globalno zagrijavanje premaši 3°C“, rekla je Heikonen.
Nasuprot tome, regioni na srednjim i visokim geografskim širinama vjerovatno će zadržati produktivne površine i povećati raznovrsnost usjeva, pri čemu bi, na primjer, kruške mogle uspjevati i u sjevernijim oblastima.
Mati Kumu, viši autor studije, upozorio je da bi, iako bi klimatski uslovi mogli biti povoljniji, zagrijavanje moglo doneti nove štetočine i ekstremne vremenske prilike, što bi dodatno otežalo situaciju.
„Ako želimo da obezbedimo naš prehrambeni sistem u budućnosti, moramo istovremeno ublažiti klimatske promene i prilagoditi se njihovim efektima“, rekla je Heikonen.
„Čak i ako su najveće promjene u ekvatorijalnim regionima, svi ćemo ih osjetiti kroz globalizovani prehrambeni sistem. Moramo djelovati zajedno kako bismo riješili ove probleme“, dodala je.
