Očekuje se da će se evropski lideri koji održavaju hitne razgovore u Briselu dogovoriti o značajnom povećanju izdvajanja za odbranu u nastojanju da osiguraju podršku Ukrajini nakon što je Donald Trump obustavio američku vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka, piše Guardian.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prvobitno trebao učestvovati putem video veze, ipak je stigao na samit, te izjavio: “Vrlo smo zahvalni što nismo sami“.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja će liderima predstaviti plan vrijedan 800 milijardi eura za povećanje evropske odbrambene potrošnje, rekla je da je ovo “prelomni trenutak za Evropu” i za Ukrajinu.
Danska premijerka Mette Frederiksen naglasila je glavni cilj sastanka: “Trošiti, trošiti, trošiti na odbranu i odvraćanje. To je najvažnija poruka, a istovremeno, naravno, nastaviti podržavati Ukrajinu jer želimo mir u Evropi“.
Jedinstvo EU moglo bi biti narušeno stavom mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je zaprijetio vetom na tekst EU o Ukrajini, kojim se želi suprotstaviti Trumpovim naporima da postigne mirovni sporazum s Vladimirom Putinom, a koji bi zaobišao Evropu.
Specijalni samit EU sazvan je prošle sedmice, nakon što je Trump započeo direktne diplomatske kontakte s ruskim predsjednikom, ali prije njegovog konfrontirajućeg susreta sa Zelenskim u Bijeloj kući i suspenzije američke vojne pomoći.
Očekuje se da će lideri EU u velikoj mjeri podržati plan od 800 milijardi eura za “naoružavanje Evrope”, koji je von der Leyen predstavila ranije ove sedmice. Prema najnovijem nacrtu zaključaka, koji je vidio Guardian, “Evropa mora postati suverenija, odgovornija za vlastitu odbranu i bolje opremljena za autonomno djelovanje u suočavanju s trenutnim i budućim izazovima i prijetnjama“. EU će “ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i finansiranja” kako bi pojačala sigurnost i “ojačala svoju ukupnu odbrambenu spremnost [te] smanjila strateške zavisnosti“.
Stigavši na samit, von der Leyen je novinarima izjavila: “Evropa se suočava s jasnom i neposrednom opasnošću, i stoga mora biti sposobna zaštititi se, braniti se, kao i omogućiti Ukrajini da se zaštiti i izbori za trajan i pravedan mir“.
Plan od 800 milijardi eura uključuje kreditnu šemu od 150 milijardi eura, osiguranu iz neiskorištenih sredstava iz budžeta EU, kao i veće fleksibilnosti u fiskalnim pravilima EU, koje bi mogle omogućiti dodatnih 650 milijardi eura nove potrošnje.
U velikoj promjeni politike, vjerovatni budući koalicioni partneri u Njemačkoj – CDU-CSU i SPD – dogovorili su se da izmijene ustavnu “kočnicu duga” kako bi omogućili povećanje izdvajanja za odbranu, čime bi se oslobodile milijarde eura za proizvodnju naoružanja. Vjerovatni budući njemački kancelar, Friedrich Merz, koji je od zagovornika stroge fiskalne discipline postao pobornik povećane vojne potrošnje, sastao se s von der Leyen i predsjednikom Evropskog vijeća Antóniom Costom prije samita, iako još nije zvanično na funkciji.
Aktuelni njemački kancelar Olaf Scholz, koji predstavlja Njemačku dok traju koalicioni pregovori, rekao je da postoji sve veći konsenzus o izmjeni njemačkog ustava radi većih vojnih izdvajanja.
Na Macronov prijedlog da evropski saveznici budu zaštićeni pod francuskim nuklearnim kišobranom, Scholz je reagovao rezervisano, rekavši da Evropa ne bi trebala odustati od američkog učešća. S druge strane, Merz je izjavio da želi razgovarati s Parizom i Londonom o mogućnosti proširenja britanske i francuske nuklearne zaštite na Njemačku.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da bi se francuski prijedlog o nuklearnom odvraćanju trebao ozbiljno razmotriti kao dio šireg plana za koordinaciju evropskih odbrambenih kapaciteta.
“Evropa je izgubila mnogo vremena, ali danas se sve zaista promijenilo“, rekao je Tusk, pozivajući se na prijedloge Evropske komisije i nedavne sastanke evropskih lidera u Parizu i Londonu. Rat u Ukrajini, novi pristup američke administracije i trka u naoružanju koju je pokrenula Rusija postavljaju nove izazove za Evropu, dodao je. “Uvjeren sam da će Rusija izgubiti ovu trku u naoružanju – baš kao što je Sovjetski Savez izgubio sličnu trku prije 40 godina“.
Zvaničnici EU navode da je malo vjerovatno da će lideri dogovoriti precizan plan evropske vojne pomoći Ukrajini za 2025. godinu, prema prijedlogu šefice EU za vanjsku politiku Kaje Kallas. Od kada je Kallas predstavila svoj plan za snabdijevanje Ukrajine oružjem i municijom, predložene su sume između 20 i 40 milijardi eura.
Kallas je izjavila da se nada političkom dogovoru o svom prijedlogu na samitu danas, dok bi konkretni brojevi mogli biti finalizirani na sastanku Evropskog vijeća 20. i 21. marta. Na pitanje o protivljenju Mađarske, rekla je da bi njena inicijativa mogla biti zasnovana i na “koaliciji voljnih”, kako bi se izbjegla blokada od strane jedne zemlje.
Prije današnjeg samita, Orbán je izazvao oštre reakcije pozvavši EU da slijedi Trumpa i započne direktne mirovne pregovore s Putinom, navodeći to u pismu u kojem je najavio svoju namjeru da uloži veto na zaključke samita o Ukrajini.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nausėda izjavio je da EU mora pronaći alternativne načine donošenja odluka i prevazilaženja blokade od strane jedne ili dvije zemlje, “jer će nas historija inače kazniti“.
“Predugo traje naša nesposobnost da donosimo odluke. Sada je trenutak za djelovanje“, rekao je Nausėda.
U nacrtu teksta EU izostavljene su ideje o novim zajedničkim zaduživanjima (euroobveznicama), ali ta opcija i dalje kruži među liderima, uprkos protivljenju Njemačke, koje je Scholz ponovio danas.
“Evropska unija zaista okreće novu stranicu u pogledu evropske odbrane“, rekao je jedan visoki zvaničnik EU prije sastanka, dodajući: “Je li ovo kraj priče? Ne mislim tako“.
