U svom izvještaju za prve mjesece 2025. godine, Evropska komisija za putovanja utvrdila je da potražnja za putovanjima raste, sa 4,9 posto više dolazaka i 2,2 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu. Među 29 zemalja, samo dvije su zabilježile stagnaciju ili pad turizma – Hrvatska i Island. Zašto?
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je da Hrvatska zbog visokih cijena stalno gubi tržišni udio i da potrošnja po gostu opada već dvije godine.
U predsezoni je došlo do drastičnog pada dolazaka njemačkih turista, koji su najvažniji za Hrvatsku. Prema preliminarnim podacima, predsezonu su uglavnom spasili domaći gosti. Čak je i ministar turizma Tonči Glavina priznao da je maj bio crn mjesec za hrvatski turizam.
Ovogodišnji trendovi slijede dvije loše godine u turizmu. Iako se hrvatski turizam sigurno neće urušiti, očito je da se njihov model u mnogočemu iscrpio i da će hitno morati promijeniti svoju filozofiju.
Hrvatski portal Kult Plave Kamenica sakupio je “osam smrtnih grijeha” hrvatskog turizma za koje procjenjuju da su ih doveli do ove tačke. Bili su izuzetno oštri u nabrajanju svih problema.
Previsoke cijene
Nakon odlične sezone 2022. godine, cijene u Hrvatskoj su naglo porasle, pri čemu su Dubrovnik i dalmatinski otoci po mnogim pokazateljima skuplji od Barcelone i Baskije, a znatno skuplji i od Lisabona.
Loša slika
Hrvatske turističke vlasti nisu ništa učinile da poboljšaju lošu sliku o hrvatskom turizmu, jer ne vladaju komunikacijom u savremenom svijetu. “Većina promotivnih materijala koje pripremaju Hrvatske turističke zajednice su beskorisni, zastarjeli i dosadni”, ocjenjuje portal.
Strategija turizma u Hrvatskoj
Strategija turizma Hrvatske do 2030. godine, usvojena za vrijeme mandata bivše ministrice turizma Nikoline Brnjac , dokument je koji, prema pisanju portala Kult Plave Kamenice, treba odmah ukinuti. „Zasnovan je na nedefiniranoj ideologiji održivosti, a zanemaruje gastronomiju, koja je jedan od glavnih faktora rasta u modernom turizmu“, napisali su.
Tužno stanje gastronomije
Samo u Istri i Kvarneru se sistemski i uspješno radi na postizanju viših gastronomskih standarda s lokalnim karakteristikama. Drugdje na Jadranu, restoranska scena je prosječna do trećerazredna, bez interesa za poboljšanja, procjenjuje portal.
Nedostatak luksuznih globalnih hotelskih lanaca
Hrvatskom turizmu hitno treba više velikih hotela poput zadarskog Hyatt Regencyja. Međutim, luksuzni međunarodni hotelski brendovi uporno zaobilaze Hrvatsku zbog korupcije, složenog vlasništva nad zemljištem i nekretninama te nemogućnosti lokalnih i državnih vlasti da privuku vodeće globalne hotelske brendove, piše Kult Plava Kamenica.
Dominacija ideologije osrednjosti
Prema gastronomskom portalu, ideologija osrednjosti dominira hrvatskim turizmom. „Većina velikih investitora u jadranski turizam smatra da hoteli trebaju biti prosječni, nespecifični i jednostavni za upravljanje kako bi se uz minimalne troškove zaradilo što više novca“, napisali su.
Loša infrastruktura
Portal upozorava da se u zemlji koja zavisi od automobilskog turizma ne bi trebalo dešavati da se građevinski radovi odvijaju u junu na glavnim autoputevima, poput puta od Zagreba do Rijeke. Osim toga, na mnogim mjestima na Jadranu se usred sezone izvode razni građevinski radovi, što otežava saobraćaj i život u tim gradovima.
Zanemarivanje kulturnog turizma
Portal Kult Plave Kamenice završio je svoju oštru kritiku rekavši da Hrvatska nije zemlja koja bi masovno privlačila gastronomske turiste jer ih nema čime privući. „Hrvatska samo hrani turiste koji nam dolaze iz drugih razloga“, dodali su, ističući Rovinj kao jedini grad u zemlji koji vrijedi posjetiti upravo zbog njegove gastronomije.
