U ponoć je istekao ultimatum Evropske unije Putinu i Rusiji da pristane na 30-dnevno primirje ili slijede znatno veće sankcije. Rusija se nije oglasila.
Plan Ukrajine, EU-a i SAD-a o 30-dnevnom primirju podržala je i Kina.
-Uloga američkog predsjednika-
Američki predsjednik Donald Trump izdao je ultimatum Moskvi i Kijevu: ili će ubrzo doći do napretka u mirovnim pregovorima, ili će se Sjedinjene Američke Države povući iz procesa – to je u intervjuu za Breitbart News izjavio njegov posebni izaslanik Steve Witkoff.
“Predsjednik je objema stranama dao ultimatum: ako ne dođe do direktnih pregovora, i ako se to ne dogodi vrlo brzo, on smatra da bi se Sjedinjene Američke Države trebale povući iz ovog sukoba – što god to tačno značilo – i jednostavno prestati biti uključene”, rekao je Witkoff u razgovoru snimljenom 8. maja, prije nego što su počele rasprave o mogućim pregovorima na visokoj razini u Turskoj 15. maja.
Podsjećamo, Zelenski je predložio da se s Putinom sastane 15. maja u Istanbulu – bio bi to njihov prvi susret od početka rata velikih razmjera – te je pozvao na bezuvjetni prekid vatre koji bi započeo 12. maja. Moskva je odbacila prijedlog o primirju i susretu dvojice lidera, ali je podržala početak direktnih pregovora ove sedmice.
-Temelj za pregovore-
Iako bi sporazum iz 2022. godine trebao biti temelj za pregovore, sasvim je sigurno da sada Rusija neće pristati na povlačenje svojih trupa na liniju iz februara 2022., već da će se situacija prilagoditi “stanju na terenu”. Istovremeno, ruski predsjednik nije isključio mogućnost da će prekid vatre postati predmet rasprave: “Ne isključujemo da će tokom ovih pregovora biti moguće dogovoriti novo primirje. Štaviše, pravo primirje, kojeg bi se pridržavala ne samo Rusija nego i ukrajinska strana, bio bi prvi korak prema dugoročnom, održivom miru.”
Sljedećeg dana predsjednik Zelenski praktički je odbio pregovarati s Rusijom dok ne pristane na prekid vatre: “Očekujemo da će Rusija potvrditi prekid vatre, počevši od sutra. A Ukrajina je spremna za susret.”
Međutim, ubrzo je došlo do promjene, što se može povezati s objavom američkog predsjednika koji je na prilično oštar način pozvao Ukrajinu da pristane na pregovore s Rusijom u Turskoj. Nakon toga predsjednik Zelenski izjavio je da će osobno otići u Istanbul na pregovore i da isto očekuje od ruskog kolege.
Paralelno s tim, Ukrajina i evropski saveznici nastavili su promovirati stav da bi Moskva trebala pristati na 30-dnevni prekid vatre kako bi pregovori bili mogući. Francuska i Njemačka najavile su uvođenje novih sankcija ako se na to ne pristane. S druge strane, Kremlj inzistira na tome da će se prekid vatre dogoditi ako se postigne dogovor na pregovorima.
Oni bi mogli biti uspješni ako se obje strane, ne samo načelno, slože s prekidom vatre duž prve crte i utvrde glavne uvjete za prekid vatre. Jasno je da je u tom smislu Rusija ta koja pristaje ili ne pristaje na uvjete. U tome bi SAD mogao odigrati bitnu ulogu nudeći kroz sporazum, ili mimo njega, Rusiji nešto zauzvrat (ukidanje nekih sankcija, priznavanje Krima ili nešto drugo).
Zaključno, sama najava pregovora je pozitivna i ako se uzme u obzir težina rata i svega što nosi ovaj rat, ona je i neophodna. Ipak, rat u Ukrajini i dalje je daleko od rješenja, s vrlo upitnom i složenom perspektivom.
