Iz maglajskog Udruženja građana “Fojničani” su saopćili da je nova, dosad nepoznata vrsta pauka pronađena u pećinskom kompleksu Mokra Megara te da će naučno ime dobiti po planini Ozren, čime se ovo područje, kako su naveli, trajno upisuje u svjetsku naučnu baštinu.
Ozrenskog pauka (Porrhomma ozrenensis) predstavio je na 6. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, održanoj u Doboju, Marjan Komnenov, speleobiolog iz Sjeverne Makedonije. Upravo je Komnenov zaslužan za ovo otkriće.
Nakon Maglajskog golemaša, insekta iz reda kornjaša koji također obitava na spomenutom lokalitetu, kako su istakli iz Udruženja “Fojničani”, spektakularno otkriće još jedne endemske vrste na Ozrenu dodatno potvrđuje izuzetnu prirodnu vrijednost ovog područja, koje je prema prostornom planu Republike Srpske predviđeno kao nacionalni park.
Ocijenili su ohrabrujućim to što je Federaciji Bosne i Hercegovine ozrenski pećinski kompleks Mokra Megara već ušao u proceduru proglašenja zaštićenog područja.
Osim novootkrivenog Ozrenskog pauka, naučnici i istraživači Mreže za zaštitu prirode su podijelili i vrijedne podatke o šišmišima, pticama, vodozemcima, gmizavcima, insektima, biljkama, gljivama, mahovinama i algama, podsjetivši na važnost očuvanja ove planine.
Nalazi o vrstama koje nisu zabilježene duže od 100 godina
Pažnju je privuklo učešće Romana Romanova, člana Ruske akademije nauka, koji se putem videoveze pridružio Konferenciji i predstavio svoja otkrića specifičnih vrsta algi.
Njegovi nalazi na Ozrenu uključuju podatke o određenim vrstama koje u Bosni i Hercegovini nisu zabilježene duže od 100 godina. Ovim otkrićem, ne samo da se potvrđuje, kako su naglasili u Udruženju, čistoća vodotoka planine Ozren, već i očuvanost njegovog ekosistema, pružajući snažnu argumentaciju za zaštitu ovog jedinstvenog prirodnog područja.
Trenutno jedini zaštićeni Ozrenov dio je vrh Gostilj, proglašen 2021. kao zaštićeno stanište trave ive. Tradicionalno branje ove ljekovite biljke na Ozrenu, koje se događa svakog septembra, 2018. je uvršteno na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, čime je dobilo međunarodno priznanje za svoj kulturni i ekološki značaj.
Opasnosti
Uprkos prirodnom i kulturnom bogatstvu, Ozren se suočava, kako su upozorili iz Udruženja “Fojničani”, ozbiljnim izazovima zbog planiranih geoloških istraživanja usmjerenih na eksploataciju nikla i kobalta.
Lokalno stanovništvo strahuje da bi se rudarskim aktivnostima mogle nepovratno narušiti životna sredina, uključujući kvalitetnu vodu kojom ova planina obiluje. Stoga su na Konferenciji u Doboju održana i dva panela kojima je pružen dublji uvid u naučne i građanske perspektive upravljanja prirodnim resursima, kako na Ozrenu, tako i regiji.
Prof.dr. Ivan Dragičević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uputili su na stručnom panelu snažne poruke o potrebi očuvanja prirode, pružajući potpuno nove podatke o opasnostima koje sa sobom nose projekti geoloških istraživanja i eksploatacije minerala.
Njihova izlaganja osvijetlila su aktealne događaje, kako na Ozrenu, tako i u širem regionu, a dodatni uvid u cijelu problematiku pružio je pravnik Đorđe Stefanović.
Pritisci na ekološke aktiviste
Prvi dan Konferencije zaključili su predstavnici udruženja Gostilj-Ozren iz Doboja, “Čuvari Majevice” iz Lopara i Centra za životnu sredinu Banja Luka, prenijeviši zabrinjavajuća svjedočanstva o rastućem pritisku na aktiviste.
Kako su saopćili iz Udruženja “Fojničani”, njihove priče o otkazima, medijskom linču, lažnim optužbama, pokušajima podmićivanja i nedavnim policijskim saslušanjima ukazuju na rastuću represiju i ozbiljna kršenja osnovnih građanskih prava.
Sve veći broj sličnih slučajeva u regiji potvrđuje, kako su konstatirali, hitnost zaštite, kako prirodnih resursa, tako i prava lokalnog stanovništva koje se bori za njihovo očuvanje.
Ukazali su da dodatni pritisak dolazi i iz ureda visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je u izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno utjecati na strane investicije, čime je, kako su konstatirali, jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana.
Sve ovo ukazuje da se priroda i društvo u Bosni i Hercegovini i širem regionu suočavaju, kako su naglasili, s vjerovatno najvećim izazovom od rata do danas. Osim brojnih problema zbog planiranih geoloških istraživanja i eksploatacije prirodnih resursa, predstavnici organizacija civilnog društva su istakli da je ostvaren i značajan napredak u jačanju ekološke svijesti kod građana u protekle dvije godine.
Konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, koju su organizirali Udruženje građana “Fojničani” Maglaj i Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, završena je posjetom Manastiru Svetog Nikole na Ozrenu, čime je naglašena važnost integriranog pristupa očuvanju prirodne i kulturne baštine.
