Kukuruz, kao i mnoge druge biljke, uvija svoje listove kada su temperature iznad 35°C, a što je bio slučaj posljednje dvije sedmice.
“Riječ je o mehanizmu prilagođavanja kojim biljka smanjuje površinu listova koja je izložena atmosferi. Smanjenjem te površine, ona smanjuje evaporaciju, odnosno gubitak vode kroz listove, što je ključno za njezino očuvanje tijekom ekstremno visokih temperatura”, pojasnio je prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih nauka.
Ističe da kada temperature prelaze 35°C, hloroplasti unutar biljnih stanica postaju manje efikasni, što negativno utječe na proces fotosinteze kojim biljke koriste sunčevu svjetlost za proizvodnju energije. “Pri visokim temperaturama, ovaj proces može biti ozbiljno narušen”, upozorava Stipešević.
Noćne temperature poseban problem
Kaže da dodatni problem predstavljaju visoke noćne temperature. Naime, biljke, uključujući kukuruz, dišu kontinuirano, danju i noću. Međutim, tokom noći, bez svjetlosti potrebne za fotosintezu, disanje postaje dominantan proces, tijekom kojeg troše energiju proizvedenu fotosintezom tokom dana.
“Ako su noćne temperature visoke, biljka može potrošiti svu proizvedenu energiju na disanje umjesto na rast. Na primjer, ako biljka danju proizvede 30 jedinica energije, a noću potroši istih 30 jedinica, neto prirast energije je nula, što znači da biljka ne raste”, precizira ovaj stručnjak.
Koji su ratari bolje prošli?
Kada je riječ o kukuruzu, kaže da su ratari koji su ga sijali u ranijim sjetvenim rokovima, bolje prošli jer je ova žitarica imala duže razdoblje rasta prije nego što su nastupile visoke temperature. To je omogućilo biljci da razvije snažniji korijenski sustav, bolje iskoristi proljetne padavine, prođe kroz ključne faze rasta pri nižim temperaturama, akumulira više energije kroz fotosintezu i bude otpornija na toplinski stres. Također, ranija sjetva osigurala je optimalne uvjete za cvatnju i nalijevanje zrna, što je dovelo do boljeg formiranja klipova i veće kvalitete.
Osvrnuo se Stipešević i na biostimulatore za koje kaže da mogu pomoći biljkama da se bolje nose sa stresom uzrokovanim visokim temperaturama, uz jedan “ali”.
“Nijedna mjera nije učinkovita bez dovoljne količine vode. Voda je ključni faktor za održavanje svih fizioloških procesa unutar biljke, uključujući fotosintezu i evaporaciju”, zaključio je.
Koje druge biljke uvijaju listove?
Osim kukuruza, mnoge druge biljke također savijaju ili uvijaju svoje listove kao odgovor na visoke temperature kako bi smanjile evaporaciju i očuvale vodu.
Paradajz je najočitiji primjer uvijanja listova koje koriste kao odbrambeni mehanizam koji pomaže smanjiti izloženost sunčevoj svjetlosti i smanjiti gubitak vode kroz transpiraciju. Ova reakcija može biti prilično očita, osobito tokom dugotrajnih razdoblja vrućine i suše. Zbog temperature iznad 35°C zaustavlja se i dozrijevanje plodova.
Kada je riječ o voću, borovnice su još jedna osjetljiva biljka koja može pokazati očite znakove stresa zbog visokih temperatura. Savijanje ili uvijanje listova može se često primijetiti tokom vrućih ljetnih dana kada biljke pokušavaju očuvati vlagu, piše agroklub.ba.
(Foto: Shutterstock/The natures)
