Da li se uvijek osjećate iscrpljeno na kraju radnog dana iako ste samo sjedili za stolom? Istraživači francuskog Univerziteta Pitie-Salpetriere su utvrdili da mentalna koncentracija dovodi do promjena u mozgu, koje nas zaista mogu iscrpiti.
Prema ovom istraživanju, kada imamo intenzivan višesatni mentalni rad, toksične tvari se mogu koncentrirati u prefrontalnom korteksu mozga, što za posljedicu ima osjećaj mentalnog umora. Prethodno navedeno bi mogao biti razlog zašto ste se osjećali iracionalno ili nervozno nakon višesatnog fokusa na radne zadatke.
Osim toga, spomenutim istraživanjem je utvrđeno da ovaj proces može promijeniti našu kontrolu nad odlukama, pa se okrećemo aktivnostima koje ne zahtijevaju napor ili čekanje. U suštini, mozak se na neki način isključuje.
“Sva ova nauka jednostavno znači da naporno dugo razmišljanje dovodi do mentalne iscrpljenosti i prekida u funkcioniranju potrebnom za planiranje i donošenja odluka. Zbog toga umor postaje neizbježna posljedica korištenja tolike umne moći”, istakla je stručnjakinja za liderstvo i mentalno zdravlje Ngozi Cadmus.
Ne samo da je mentalna iscrpljenost smetnja sama po sebi, već može imati širi utjecaj. Kako je Cadmus napomenula, trajna iscrpljenost može uzrokovati poteškoće u svakodnevnom životu. Kako se boriti protiv toga?
Dajte prioritet odmoru
U svijetu opsjednutom produktivnošću, od vitalnog je značaja da vrijeme odmora bude prioritet.
“Ako redovan odmor nije uključen u dnevni raspored, to može poremetiti funkcije mozga. Odmor je neophodan kako bi se omogućila pravilna regulacija glutamata (neurotransmitera) do njegovog normalnog nivoa”, naglasila je Cadmus.
(Ne)raznovrsnost u svakodnevnici
Istraživačica Paula Allen je upozorila da posebno iscrpljujuće može biti višesatni rad na istim zadacima.
“Jednostavna neraznovrsnost u našoj svakodnevnici je sama po sebi psihičko opterećenje koje mnogi ne prepoznaju. Potrebna nam je izbalansirana ‘dijeta’ za naš mozak, kao što nam je potrebna i nutricionistički”, objasnila je Allen.
Shodno tome, predložila je aktivnosti koje nude zabavu, postignuća, povezanost s drugim ljudima, kretanje i promjenu okoline.
“Osjećamo se pretjerano umorno i razdražljivije kada je naš raspon mentalne stimulacije preuzak”, dodaje, podsjetivši da je to posebno slučaj kod onih koji rade od kuće.
Kao važnim je istakla da slušate svoje tijelo. Ako smatrate da vam djeluje naporno zadatak koji ste ranije izvršavali bez problema, onda je vrijeme da, kako je sugerirala, napravite pauzu.
Imajte dosljednu noćnu rutinu
Cadmus je napomenula da je noću važno spavati najmanje osam sati radi balansiranja mentalne iscrpljenosti. Allen je saglasna s tim, naglasivši da je san glavni faktor fizičkog i mentalnog blagostanja i onaj koji je trenutno u opasnosti.
Pravite redovne pauze za radnim stolom
Osim vašeg velikog odmora i pauze za ručak, redovnim kratkim odmorima može se napraviti velika razlika. Time su velike šanse da ćete biti učinkovitiji i produktivniji.
“Odmaknite se, obratite pažnju na svoja ograničenja i recite svom nadređenom kako se osjećate. Komunikacija i rješavanje problema između poslodavaca i zaposlenika je ključno, a postaje još važnije u svijetu nakon pandemije koronavirusa”, savjetovala je Allen.
Cadmus je podsjetila da je redovna vježba korisna za mozak. Shodno tome, predložila je primjera radi kratku šetnju tokom radne pauze, piše britanski list Independent.
Klix.ba
