Kina je u subotu saopćila da je “tržište reklo svoje” odbijajući carine američkog predsjednika Donalda Trumpa i pozvala Washington na “ravnopravne konsultacije” nakon dramatične reakcije globalnih tržišta na trgovinske namete, što je izazvalo kinesku odmazdu.
Nekoliko kineskih trgovačkih udruženja u industrijama od zdravstva i tekstila do elektronike također je u subotu izdalo saopštenja pozivajući na jedinstvo u istraživanju alternativnih tržišta i upozoravajući da će carine pogoršati inflaciju u SAD-u.
“Tržište je reklo svoje”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun u objavi na Facebooku u subotu ujutro. Također je objavio sliku na kojoj je zabilježen pad na američkim berzama.
Trump je uveo dodatne carine od 34% na kinesku robu kao dio visokih nameta nametnutih većini američkih trgovinskih partnera, čime su ukupne carine za Kinu ove godine porasle na čak 54%.
Trump je također zatvorio trgovinsku rupu koja je omogućila da paketi niske vrijednosti iz Kine uđu u SAD bez carine.
Ovo je izazvalo opsežnu odmazdu Kine u petak, uključujući dodatne namete od 34% na svu američku robu i ograničenja izvoza na neke rijetke zemlje, eskalirajući trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije.
Svjetske berze su pale nakon kineske odmazde i Trumpovih komentara u petak da neće promijeniti kurs, produžavajući oštre gubitke koji su uslijedili nakon Trumpove početne najave carina ranije ove sedmice i označavajući najveće gubitke od pandemije.
Tokom sedmice, S&P 500 je pao 9%.
“Sada je vrijeme da SAD prestanu raditi pogrešne stvari i riješiti razlike sa trgovinskim partnerima kroz ravnopravne konsultacije”, napisao je Guo.
Kineska privredna komora koja predstavlja trgovce prehrambenim proizvodima pozvala je “kinesku industriju uvoza i izvoza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda da se ujedine i ojačaju saradnju radi zajedničkog istraživanja domaćih i stranih tržišta”.
Komora trgovaca metalima i hemikalijama saopštila je da će carine “povisiti troškove uvoza za američke uvoznike i troškove potrošnje za potrošače, pogoršati domaću inflaciju u SAD i povećati mogućnost recesije u SAD”.
