Građani Sjedinjenih Američkih Država danas izlaze na, po mnogima, navažnije izbore od Drugog svjetskog rata naovamo, a biraju između kandidatkinje vladajućih demokrata Kamale Haris i bivšeg šefa države, republikanca Donalda Trampa.
Prva biračka mjesta otvaraju se u 5 sati ujutro u saveznoj državi Vermont, na istočnoj obali SAD, odnosno u podne po centralnoevropskom vremenu.
Današnji izbori su, prema brojnim anketama koje prednost daju jednom ili drugom kandidatu, takođe i među najneizvjesnijim. Njihov ishod mogao bi imati posljedice po američku demokratiju, ali i čitav svijet.
Rezultati najnovijih istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su kandidati gotovo izjednačeni.
Dan uoči izbora u duboko podijeljenoj zemlji, čemu je doprinijela Trampova polarizujuća retorika, mnogo je otvorenih pitanja – koliko će birača izaći na birališta, kada će biti poznat pobjednik izbora, da li će neka od strana osporavati rezultate, da li će biti postizbornog političkog nasilja i nereda.
Izbore odlučuju elektorski glasovi
Glasači se ne opredjeljuju direktno za Haris (60) ili za Trampa (78), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Taj čin je formalnost, zato što elektori u decembru gotovo bez izuzetka glasaju za kandidata koga su predstavljali na izborima – ove godine za Haris ili Trampa. Zbog toga je pobjednik izbora poznat čim se prebroje glasovi.
Na predsjedničkim izborima u SAD ne pobjeđuje nužno kandidat sa najviše glasova na nivou cijele zemlje, već onaj koji “skupi” najmanje 270 od ukupno 538 elektora.
U svakoj od 50 saveznih država bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, dok Distrikt Kolumbija (glavni grad Vašington) daje tri člana elektorskog koledža. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.
Pobjednik je već sada poznat u 43 savezne države i Distriktu Kolumbija. Države u kojima je izvesna pobjeda Kamale Haris donose u zbiru 226 elektora, a one u kojima je trijumf Trampa neupitan 219.
U preostalih sedam “kolebljivih država” (swing states) ishod je u manjoj ili većoj mjeri neizvjestan. To su Pensilvanija (19 elektora), Mičigen (15), Viskonsin (10), Nevada (6), Džordžija (16), Sjeverna Karolina (16) i Arizona (11). Tih sedam saveznih država će biti u fokusu u izbornoj noći, a moguće i u danima poslije izbora.
Prema najnovijim anketama i današnjim kvotama vodećih kladionica, Tramp je favorit u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini. Tramp je u blagoj prednosti u Nevadi, a Kamala Haris u Mičigenu i Viskonsinu, dok su u Pensilvaniji potpuno izjednačeni.
Ako pobijedi u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, Trampu je za povratak u Bijelu kuću potrebno da osvoji samo jednu od tri ključne države Srednjeg Zapada (Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin). Da bi postala predsjednica, Haris mora da pobijedi i u Pensilvaniji i u Mičigenu i u Viskonsinu, ako ne napravi iznenađenje u nekoj od preostalih “kolebljivih država”.
Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin, tri države iz “pojasa rđe”, koji je taj neformalni naziv dobio zbog propadanja nekada moćnog industrijskog sektora poslije 1980. godine, imale su presudan uticaj na ishod izbora i 2016. i 2020. godine.
Tramp je 2016. postao predsjednik prije svega zahvaljujući pobjedi u te tri tradicionalno demokratske države. U sve tri je tadašnju kandidatkinju demokrata Hilari Klinton pobijedio sa manje od jedan odsto razlike – 0,23 odsto u Mičigenu, 0,72 odsto u Pensilvaniji i 0,77 odsto u Viskonsinu. Na izborima 2020. godine, demokrata Džozef Bajden je pobijedio Trampa jer je uspio da osvoji i Viskonsin (sa 0,6 odsto razlike) i Pensilvaniju (1,2 odsto) i Mičigen (2,8 odsto).
Ako ni Haris ni Tramp ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine. Takva situacija je samo teoretski moguća – ako bi i Haris i Tramp imali po 269 elektora, ali izvjesno je da se to neće desiti.
Protivnici instituta elektorskog koledža kao njegovu najveću manu ističu mogućnost da izbore izgubi predsjednički kandidat koji osvoji više glasova na nivou cijele zemlje. To se dogodilo pet puta, tri puta u 19. vijeku (1824, 1876. i 1888. godine) i na izborima 2000. i 2016. godine.
Moguće je da će se to ponovo dogoditi ove godine, u slučaju da Tramp pobijedi, pošto je gotovo izvjesno da će Haris imati više glasova na nivou cijele zemlje.
Trampova retorika i moguće ozbiljne posljedice
Tramp, koji je u maju postao prvi bivši predsjednik SAD osuđen za krivično djelo, posljednjih dana je agresivno iznosio neosnovane tvrdnje koje dovode u pitanje integritet izbornog procesa, navodi agencija Asošiejted pres.
On lažno insistira na tome da može da izgubi jedino ako demokrate varaju, navodi agencija i ukazuje da bi republikanski kandidat mogao ponovo da proglasi pobjedu u izbornoj noći, bez obzira na rezultate, kao što je učinio 2020. godine, kada mu je rival bio Bajden, aktuelni šef države.
Američka agencija ocjenjuje da takva Trampova retorika može da ima “ozbiljne posljedice”, poput upada njegovih sljedbenika u Kongres SAD 6. januara 2021. godine i da još ima potencijala za postizborno nasilje.
Republikanska stranka će danas imati hiljade posmatrača izbora koji će tražiti bilo kakve znakove prevare, dok kritičari strahuju da bi to moglo da dovede do uznemiravanja birača i predstavnika izborne administracije, piše AP.
Trampovi saveznici ističu da se on u posljednjih nekoliko mjeseci suočio sa dva atentata, dok se policija u Vašingtonu i drugim gradovima sprema za mogućnost većih nemira na dan izbora.
Na izborima je unaprijed glasalo više od 77 miliona Amerikanaca. Prema federalnom zakonu, brojanje takvih glasova ne počinje prije izbornog dana.
Budući da svaka savezna država ima sopstvena pravila i praksu za brojanje glasačkih listića, nije poznato koliko će vremena proteći do proglašenja pobjednika izbora. Velika je vjerovatnoća da se to neće desiti u izbornoj noći, a tome mogu da doprinesu i osporavanja rezultata u pojedinim saveznim državama. Na prethodnim izborima, 2020. godine, ishod je bio poznat četiri dana od zatvaranja birališta, a 2016. u izbornoj noći.
Tramp je prije dva dana još jednom nagovijestio da bi njegov drugi mandat mogao da ima posljedice po demokratiju u SAD.
“Stojimo pred četiri najveće godine u američkoj istoriji. Gledajte. Biće tako dobro. Biće tako zabavno. Povremeno će biti malo gadno, a možda posebno na početku. Ali to će biti nešto”, rekao je Tramp u Džordžiji.
Tom izjavom je podsjetio na prijetnju koju je iznio krajem prošle godine – da će zloupotrijebiti ovlašćenja i ponašati se kao diktator ako se vrati u Bijelu kuću, ali samo prvog dana mandata.
Zabrinutost demokratske javnosti u SAD dodatno je povećana prije dvije nedjelje, kada je penzionisani američki general Džon Keli, koji je za vrijeme Trampovog predsjedničkog mandata najduže bio šef osoblja Bijele kuće (2017-2019), izjavio da se njegov bivši šef “uklapa u definiciju fašiste” i da bi volio da bude diktator.
Keli je rekao da je Tramp, dok je bio prvi čovjek SAD, govorio da je lider njemačkih nacista Adolf Hitler “uradio neke dobre stvari” i da su mu u vojsci potrebni “njemački generali”, nalik na one iz nacističkog perioda. Trampov izborni štab je negirao Kelijeve tvrdnje.
Tramp će izborni dan provesti u Mičigenu i na Floridi, gdje bi trebalo da glasa na biračkom mjestu. U izbornoj noći će biti na Floridi, u Palm Biču.
Haris, koja je glasala putem pošte, izbornu noć će provesti na Univerzitetu Hauard u Vašingtonu, na kojem je diplomirala ekonomiju i političke nauke 1986. godine.
Haris, prva žena na čelu SAD ili Tramp, prvi predsjednik osuđen za krivično djelo
Današnji izbori imaju istorijski značaj – Haris bi mogla da postane prva žena, prva crnkinja i prva osoba azijskog porijekla na čelu SAD, dok bi Tramp u slučaju pobjede postao prvi američki predsjednik koji je osuđen za krivično djelo. Ako se vrati u Bijelu kuću, Tramp bi do kraja mandata 2029. godine postao najstariji predsjednik u američkoj istoriji i tek drugi sa dva neuzastopna mandata, poslije Grovera Klivlenda (1885-1889. i 1893-1897).
Kamala Haris, koja je postala kandidatkinja poslije povlačenja 81-godišnjeg Bajdena, zalaže se za zaštitu prava na abortus na federalnom nivou, za LGBT+ prava, za strožu kontrolu oružja, za unaprijeđenje Zakona o dostupnoj zdravstvenoj njezi, za legalizaciju kanabisa na federalnom nivou, za zabranu povećanja cijena namirnica i hrane, za promjenu zakona radi suočavanja sa klimatskim promjenama.
Haris podržava nastavak vojne pomoći Ukrajini i Izraelu, ali insistira da Izrael treba da pristane na prekid vatre i sporazum sa palestinskim Hamasom o taocima i da radi na postizanju rješenja po modelu dvije države.
Predsjednička kandidatkinja i aktuelna potpredsjednica SAD rođena je 20. oktobra 1964. u Ouklendu, u Kaliforniji, kao ćerka Indijke i Jamajčanina. Godine 2004. postala je prva okružna tužiteljica u San Francisku, a 2011. prva Afroamerikanka koja je služila kao državna tužiteljica Kalifornije.
Prva je žena, prva Afroamerikanka i prva osoba azijskog porijekla na funkciji potpredsjednika SAD, drugoj po važnosti u zemlji. Tokom potpredsjedničkog mandata, Haris je snažno kritikovala odluku Vrhovnog suda da poništi odluku u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973. kojom je legalizovan abortus širom SAD.
Živi sa suprugom, advokatom Dagom Emhofom, i njegovo dvoje djece iz prethodnog braka.
Tramp se zalaže za značajno proširenje ovlašćenja izvršne vlasti, promoviše antiimigrantsku politiku i najavljuje masovne deportacije legalnih i ilegalnih imigranata. Zalaže se i za znatnu izmjenu Zakona o dostupnoj zdravstvenoj njezi, za anti-LGBT politike, i za izolacionizam u spoljnoj politici.
U kampanji je iznio brojne lažne i obmanjujuće tvrdnje, koristio je populističku, rasističku i zapaljivu retoriku i promovisao teorije zavjere. Nastojao je da dehumanizuje političke protivnike, uključujući Kamalu Haris.
Tramp, rođen 14. juna 1946. u Njujorku, prije ulaska u politiku bio je uspješan biznismen čiju je karijeru obilježio posao s nekretninama.
Po završetku studija finansija i trgovine, zaposlio se u očevoj kompaniji koja je gradila stanove, a na njeno čelo došao je 1974. godine. Kompanija je pod njegovim vođstvom izgradila luksuzne hotele, Tramp kulu, kockarnice, a posjedovao je i avio-kompaniju i profesionalni fudbalski tim.
Godine 2004. pokrenuo je popularni rijaliti program “Pripravnik” (The Apprentice), čiji su se učesnici takmičili za posao u njegovoj kompaniji.
Prema Forbsovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu za 2024. godinu, Tramp je na 319. mjestu sa imovinom procijenjenom na 4,3 milijarde dolara.
Ima petoro djece iz tri braka. Sa sadašnjom suprugom, slovenačkom manekenkom Melanijom Knavs, ima sina Barona, rođenog 2006. godine.
U maju ove godine, Tramp je proglašen krivim za falsifikovanje poslovnih dokumenata u vezi sa isplatom 130.000 dolara porno glumici Stormi Denijels uoči izbora 2016. godine, kako ona ne bi javno govorila o njihovoj navodnoj aferi. Tramp je sve optužbe negirao i ocijenio ih kao politički motivisane. Izricanje presude zakazano je za 26. novembar.
Protiv Trampa se vode još tri krivična postupka – zbog nezakonitog rukovanja povjerljivim dokumentima, zbog pokušaja da preokrene rezultate izbora 2020. u svoju korist i zbog pokušaja da utiče na rezultate izbora u saveznoj državi Džordžija. Ni u jednom od tih procesa nije počelo suđenje.
Pristalice postojećeg izbornog sistema navode da bi ukidanjem elektorskog koledža države sa najvećim brojem stanovnika, kao što su Kalifornija i Teksas, dobile presudan uticaj na ishod izbora i da bi bila ignorisana pitanja značajna za birače u manjim državama.
Izbori se i danas, radi poštovanja tradicije, održavaju prvog utorka poslije prvog ponedjeljka u novembru, kako je odlučeno 1845. godine. Prethodno su održavani u različitim danima između septembra i novembra.
Novembar je izabran zato što je tada žetva završena, a tadašnjoj većinski seoskoj populaciji u zemlji bio je potreban cijeli dan za put do sjedišta okruga, gdje se glasalo. Utorak je izabran jer se time ostavljao jedan cijeli dan za put između nedjelje, koja se smatrala danom za odlazak u crkvu i odmor, i izbora. Da izbori budu u utorak poslije prvog ponedjeljka odlučeno je sa ciljem izbjegavanja gužvi u sjedištu okruga prvog dana u mjesecu, kada su se obično sastajali lokalni sudovi, ili u srijedu, koja je često bila pijačni dan.
